Psihoterapija otkriva da mnogi ljudi dijele iste unutrašnje borbe. Od osjećaja da zaostaju u životu i hronične usamljenosti, do pritiska oko tugovanja i gubitka motivacije – ovo je pet najčešćih problema s kojima se susreću na terapiji.
Uprkos raznolikosti ljudskih iskustava, magazin Verywell Mind u terapijskoj praksi se kontinuirano ponavlja nekoliko ključnih tema. Stručnjaci naglašavaju da, iako su ovi problemi učestali, to ne umanjuje njihovu ozbiljnost, već ukazuje na to da pojedinci nisu sami u svojim borbama.
Među pet najčešćih problema s kojima se ljudi susreću na terapiji su:
Osjećaj da su “potpuno uništeni”
Mnogi klijenti dolaze na terapiju s uvjerenjem da s njima nešto fundamentalno nije u redu. Međutim, terapeuti ističu da ljudi nisu po prirodi uništeni, već su najčešće proživjeli izuzetno teška i traumatična iskustva. Unutrašnji nemir, nepoželjne emocije ili neprikladna ponašanja zapravo su samo reakcija na proživljenu traumu.
Kao ključni korak u procesu iscjeljenja izdvaja se suosjećanje prema samom sebi. Bez bazičnog uvjerenja da zaslužujemo pažnju i dobrotu prema sebi, teško je ostvariti dublji napredak. Agresivno ponašanje prema sebi ili drugima često proizlazi iz osjećaja da su naše emocije bile zanemarene ili omalovažavane.
Uvjerenje da zaostaju u životu
Upoređivanje s drugima duboko je usađeno u ljudsku prirodu i nekada je imalo evolucijsku ulogu u preživljavanju. Danas, u digitalnom dobu, ono uglavnom stvara negativne posljedice po mentalno zdravlje. Brojna istraživanja potvrđuju jasnu povezanost između učestalog korištenja društvenih mreža i povećane stope depresije i anksioznosti.
Pritisak da su već trebali preboljeti određeni gubitak
Osobe koje prolaze kroz proces tugovanja često osjećaju pritisak da bi njihov oporavak morao trajati kraće nego što je to realno. Društvo nerijetko postavlja nerealna očekivanja: formalni dopusti zbog smrti bliskih osoba traju svega nekoliko dana, dok zvanični medicinski priručnici poput DSM-5-TR već nakon godinu dana određene oblike tugovanja mogu klasificirati kao poremećaj.
Osjećaj usamljenosti
Usamljenost je jedna od najuniverzalnijih ljudskih emocija, a stručnjaci upozoravaju da se danas suočavamo s pravom epidemijom usamljenosti. Paradoksalno, upravo je taj osjećaj izolovanosti tačka u kojoj se mnogi ljudi zapravo povezuju.
Hronični nedostatak motivacije
Problemi s fokusom i izvršavanjem svakodnevnih zadataka izuzetno su česta tema na terapiji. Ako osoba ima previsoka i nerealna očekivanja od sebe, rješenje često leži u tome da uspori i smanji obim obaveza.
Ako je nedostatak motivacije toliki da onemogućava obavljanje osnovnih dnevnih potreba i ustajanje iz kreveta, primjenjuju se konkretne strategije za olakšavanje svakodnevice, uz moguću preporuku za konsultaciju s psihijatrom i uvođenje adekvatne terapije.
