Satelitska mjerenja otkrila su neobične promjene u obliku Zemlje. Zbog topljenja polarnih ledenih masa, polarna područja se podižu, dok se ispupčenje čvrste Zemljine površine na ekvatoru smanjuje.
Iako iz svemira izgleda gotovo savršeno okruglo, Zemlja zapravo nije pravilna kugla. Zbog svoje rotacije ona je blago spljoštena na polovima i ispupčena oko ekvatora. Međutim, taj oblik nije potpuno nepromjenjiv.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu JGR Solid Earth, pokazuje da se čvrsta površina naše planete postepeno mijenja. Istraživači su analizirali podatke globalnih navigacionih satelitskih sistema (GNSS), koji omogućavaju izuzetno precizno praćenje pomjeranja Zemljine površine.
Polovi se podižu, ekvator se spušta
Prema rezultatima istraživanja, između 2011. i 2015. godine polarna područja podizala su se brzinom od približno 0,5 do jednog milimetra godišnje.
Istovremeno je zabilježeno smanjenje ispupčenja čvrste Zemljine površine na ekvatoru.
Iako je riječ o promjenama koje su za čovjeka potpuno neprimjetne, one su dovoljno velike da ih savremeni satelitski sistemi mogu registrovati.
Još je zanimljivije što podaci ukazuju da se proces ubrzava. U poređenju sa periodom od 1997. do 2000. godine, promjene zabilježene između 2011. i 2015. bile su izraženije.
Istraživanje pokazuje da se brzina podizanja polarnih područja povećava za približno 0,25 milimetara godišnje po deceniji, dok se smanjenje ekvatorijalnog ispupčenja ubrzava za oko 0,4 milimetra godišnje po deceniji.
Šta topljenje leda radi Zemljinoj kori?
Glavni razlog krije se u preraspodjeli ogromnih količina mase na planeti.
Ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika milionima godina svojim ogromnim pritiskom opterećuju Zemljinu koru. Kada se led topi i gubi masu, taj pritisak se smanjuje.
Kora se tada, veoma sporo, počinje vraćati prema gore. Upravo zbog toga se područja oko polova mogu podizati.
Istovremeno, voda nastala topljenjem leda završava u okeanima i preraspoređuje se širom planete. Dio dodatne mase tako se nalazi na nižim geografskim širinama, što mijenja način na koji je Zemljina površina opterećena.
Drugim riječima, topljenje ledenih masa ne mijenja samo nivo mora. Ono utiče i na raspored mase na cijeloj planeti, a samim tim i na njenu čvrstu površinu.
Zemlja nije potpuno kruta
Ovo istraživanje još jednom pokazuje koliko je složen sistem naše planete.
Zemljina kora može djelovati potpuno nepomično u ljudskim vremenskim okvirima, ali na geološkoj skali ona se neprestano deformiše pod uticajem promjena u rasporedu mase.
Važno je, međutim, napraviti razliku između oblika čvrste Zemljine površine i ukupnog oblika planete kada se u obzir uzmu okeani i voda.
Istraživanje se prvenstveno bavi promjenama čvrste površine. Kada se posmatra i voda koja se preraspoređuje prema ekvatorijalnim područjima, ukupna slika je složenija i ekvatorijalno ispupčenje cijele planete može se povećavati.
Promjena je mala, ali poruka je velika
Zemlja je široka oko 12.800 kilometara, pa promjene od nekoliko desetinki milimetra godišnje zvuče gotovo beznačajno.
Ipak, činjenica da ih satelitska mjerenja mogu precizno registrovati govori koliko su savremene geodetske metode napredovale.
Ove promjene same po sebi ne predstavljaju neposrednu opasnost po život na Zemlji. Njihov značaj je prije svega naučni: pokazuju kako promjene u klimatskom sistemu, posebno gubitak polarne ledene mase, mogu imati posljedice koje sežu mnogo dalje od samog porasta nivoa mora.
Zemlja, dakle, zaista mijenja oblik — ne naglo i dramatično, već gotovo neprimjetno, milimetar po milimetar.
