Sirova hrana je najbolja hrana za naš organizam, jer nije termički obrađena i kao takva u sebi sadrži vitamine i minerale koji nam pomažu održati optimalno zdravlje.
Rečenica kojom priču o svojim prehrambenim navikama započinje Helena Malogorski iz Siska, otkrivajući za Lolu jedan, mnogim ljudima, pomalo dalek i stran svijet. Jedna od vodećih gastroblogerica ovog podneblja o sirovojelstvu ne govori kao o trendu ili vrsti dijete, već životnom stilu te odluci koju je donijela prije osam godina.
“Tada sam prvi put počela osjećati želučane probleme, nedostatak energije i probleme sa sinusima. Naravno, nisam preko noći prešla na ovaj način prehrane. Prva velika promjena bila je prelazak na prehranu po krvnim grupama, nakon toga eliminiranje mesa iz prehrane, a kasnije i mliječnih proizvoda. Moja se prehrana danas sastoji od 90% sirove, termički neobrađene hrane, a ostatak od 10% čini kuhana veganska prehrana”, pojašnjava Helena.
Sirova hrana podrazumijeva konzumiranje termički neobrađenih namirnica: voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, algi, gljiva…, dok pojedini konzumiraju i sirove namirnice životinjskog porijekla. Helena vjeruje da je sirovojelstvo (Raw food lifestyle) nastalo kao trend, ali da su ljudi vremenom shvatili da sirovim namirnicama zaista mogu pomoći svom organizmu kod akutnih ili hroničnih tegoba, kao i da se mogu osjećati poletni i puni energije.
“Posebno sam sretna što sve više ljudi shvaća koliko je prehrana bitna za naše psihičko i fizičko zdravlje. Zaista nastojim prezentirati sirovu hranu kao nešto iskonsko, jer na kraju je to hrana u onom svom najjednostavnijem obliku, odnosno ona hrana kakvu su poznavali naši preci. Iz tog razloga ne volim pretjerano komercijaliziranje i stavljanje naglaska na ‘skupi trend’, jer ne moramo imati ni najbolje blendere, sokovnike ni multipraktike – ova hrana je svuda oko nas, i sigurno si možemo više pomoći ako pojedemo 2-3 jabuke, umjesto da zapalimo još jednu cigaretu i izgovaramo se na to da nemamo vremena ili aparaturu za pripremu recepata”, dodaje ona.
Kada je počela da se hrani zdravije, sve više prijatelja i poznanika, vidjevši da je zdrava i na vrhuncu energije, svakodnevno su je pitali za savjet u vezi sa prehranom i zdravim receptima. Kako bi joj odgovaranje svakom pojedinačno oduzimalo dosta vremena, odlučila je da sve svoje recepte i životni stil podijeli putem bloga Blendologija, na društvenim mrežama (prvenstveno na Instagramu). Naravno, ističe, kada iza sebe imate određeni broj pratilaca, ono što je nekada bilo hobi, sada postaje pravi posao.
“Zahvalna sam internetu i društvenim mrežama, jer su popularizirali sirovojelstvo, koje je do prije par godina bilo relativno nepoznata tema i prevladavalo je mišljenje da se sirovojelci hrane isključivo rajčicom ili mrkvom. Na našim prostorima i u većem dijelu Europe sve je više restorana koji nude zanimljiva i ukusna sirova jela, što je dokaz da je ovaj način prehrane postao gastronomska kategorija za sebe”, priča Helena, dodajući da je trenutno najviše ispunjava upravo interakcija s ljudima koji vole i prate njen rad.
Spajajući ugodno s korisnim čini je srećnom, jer, prenoseći svoje iskustvo, može pomoći ljudima. Naglašava da mnogi danas traže čarobni štapić koji bi im pomogao da se osjećaju bolje, a da je poenta u suštini vrlo jednostavna – promijenite prehranu i promijenićete život.
“Zamislite samo kada netko oboli, tada obično dotadašnji stres više ne doživljavamo kao stres, već kao nešto nevažno, jer zdravlje je najbitnije. Zašto čekati taj trenutak?”, njeno je mišljenje.
Helena naročito naglašava činjenicu da je svaki organizam, ipak, priča za sebe i da ni sirovojestvo, stoga, ne treba shvatati i primjenjivati na neki uopšten način, jer treba imati na umu da se sirovom hranom može napraviti više štete nego koristi, ako ne osluškujemo svoje tijelo. Najbitnije je, ističe, dobro obratiti pažnju na svoj metabolizam, odnosno da li je on ubrzan ili usporen.
“Ubrzan metabolizam jako dobro probavlja celulozu i rijetko će osjetiti nadimanje od ove vrste hrane. Moj savjet osobama s usporenim metabolizmom i probavom, je da krenu s cijeđenim sokovima, a ne sa zelenim kašastim (smoothie). Kada se organizam navikne, postepeno treba prelaziti na krutu sirovu hranu ili smoothie. Ako se i tada osjećaju tegobe, mora se ubaciti neki od probavnih enzima – ja preferiram prirodne: limunov sok, jabučni ocat, gorki čajevi (cikorija, pelin, maslačak)”, pojašnjava ona.
Inspiraciju pronalazi svuda oko sebe, a podrška porodice joj je nezamjenjiva, jer bez roditelaj i brata, kaže, uz sve svakodnevne obaveze na poslu ne bi stigla posvetiti stvaranju recepata, fotografisanju, snimanju i svim ostalim obavezama koje prate njen rad.
“Recept je zaista najlakše napraviti, ali sve ono što slijedi zahtijeva jako dobru organizaciju vremena i osoba koje mi pomažu”, zaključuje Helena.
Užitak ledenog doba
Vanilija: 200 grama badema (namočenih tokom noći i blanširanih), 250 ml bademovog mlijeka, ¼ kašičice soli, 2 kašičice agave sirupa, ½ mahune vanilije, kašika kokosovog ulja.
Sve blendati u blenderu oko 5 minuta. Zamrznuti u kalupima za sladoled 45 minuta.
Čokolada: Pomiješati 3 kašike otopljenog kokosovog ulja, 3 kašike agave sirupa i 3 kašike sirovog kakaa. Preliti preko vanilije i servirati.
