Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Kako mozak radi u 40-ima, 50-ima i 60-ima?
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > AKTUELNOSTI > Kako mozak radi u 40-ima, 50-ima i 60-ima?
AKTUELNOSTIZDRAVLJE

Kako mozak radi u 40-ima, 50-ima i 60-ima?

Lola Magazin
Objavljeno 26/05/2024 9:32
Lola Magazin
Podijeli
Podijeli

Kako starimo, često očekujemo da naše kognitivne sposobnosti ostanu jednako “oštre” kao što su bile u mladim godinama, uprkos razumijevanju da naša tijela prolaze kroz neizbježne promjene.

Baš kao i drugi organi, naš mozak doživljava promjene povezane sa starenjem, uključujući smanjenje pamćenja i brzine kognitivne obrade, što ponekad može ukazivati na ozbiljnija stanja poput demencije ili Alzheimerove bolesti.

Razlikovanje između onog što je normalno za starenje i što nije može biti teško, čak i za medicinske stručnjake, zbog postupne i suptilne prirode ovih promjena.

Preporučeno

U oktobru uloženo 632h u mentalno zdravlje
Države s najstrožim zakonima o pobačaju najgore su u zaštiti zdravlja žena
Primjenjujte ovo i spriječićete rak. I ja se toga pridržavam

Razumijevanje tipičnih promjena koje se događaju u mozgu tijekom života može pomoći pojedincima da prepoznaju značajna odstupanja u funkciji mozga koja zahtijevaju razgovor s ljekarom.

Jesu li promjene nužno loše?

U prvim godinama života, mozak raste velikom brzinom – oko 1 % dnevno tijekom prva tri mjeseca života. U dobi od jedne godine bebin mozak je 64 % veći nego što je bio pri rođenju, a u dobi od pet godina mozak je dosegao oko 90 % veličine odraslog čovjeka.

U našim 30-ima i 40-ima mozak se počinje smanjivati, a “stopa skupljanja” raste do 60. godine i nakon toga. Područja poput frontalnog režnja i hipokampusa, koja su odgovorna za kognitivne funkcije, smanjuju se više od ostalih područja.

FOTO: Shutterstock

Ovo smanjenje, zajedno s drugim promjenama kao što su smanjena neuronska komunikacija i povećana upala, može uticati na mentalnu funkciju, čak i kod zdravih starijih odraslih osoba.

Međutim, dokazi upućuju na to da mozak zadržava svoju sposobnost prilagođavanja i čak poboljšanja u određenim područjima kako starimo.
Normalne promjene kognitivnih funkcija povezane sa starošću često se manifestiraju kao smanjena učinkovitost u zadacima koji zahtijevaju brzu obradu, višezadaćnost i prisjećanje novih informacija.

Pojedinci mogu primijetiti poteškoće u svladavanju nove tehnologije, mentalne matematike ili prisjećanja specifičnih detalja poput imena i nedavnih događaja. Zaboravljivost, poput ulaska u sobu i zaboravljanja zašto smo ušli, takođe je česta, ali obično ne ukazuje na kognitivne probleme, osim ako značajno ometa dnevne aktivnosti.

Dok neke kognitivne vještine mogu opadati s godinama, druge mogu ostati oštre ili se čak poboljšati, poput pristupa dugoročnom pamćenju i vokabularu. Osim toga, starije odrasle osobe često prijavljuju bolje emotivno blagostanje u usporedbi s mlađim dobnim grupama, što se pripisuje većem životnom iskustvu i vještinama suočavanja.

FOTO: Shutterstock

Fenomen “superstaraca”

Istraživanje “superstaraca”, osoba starijih od 80 godina sa sposobnostima pamćenja sličnim puno mlađim odraslim osobama, imalo je za cilj otkriti faktore koji pridonose iznimnom zdravlju mozga i potencijalno spriječiti Alzheimerovu bolest.

Dio tog istraživanja uključivao je ljude koji su donirali svoje mozgove za istraživanje nakon što su umrli. Kada su istraživači pregledali mozgove superstaraca pod mikroskopom, pronašli su određene dijelove mozga koji su veći i zadržali su svoju debljinu, a zdravlje njihovih neurona je bolje od onoga što biste očekivali u dobi njihove smrti.

Dok jasni promjenjivi faktori  za postizanje statusa “superstarca” ostaju nedostižni, održavanje aktivnih društvenih veza i uključivanje u intelektualno stimulativne aktivnosti povezani su s boljim kognitivnim ishodima.

Uopšteno, prakse koje promiču cjelokupno zdravlje tijela i srca, poput redovine fiziičke aktivnosti, uravnotežene prehrane i mentalne stimulacije, korisne su za održavanje zdravlja mozga kako starimo.

TAGOVANO:istraživanjemozakstarostzdravlje
IZVORI:krenizdravo.dnevnik.hr
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
AutorLola Magazin
Follow:
Sve smo mi Lole. Bar jednom u životu.
Prethodni članak Kako žive oboleli od celijakije u Srbiji: Ozbiljna bolest koju mnogi olako shvataju
Sledeći članak Devojačko veče – događaj koji svaka nevesta pamti
Porodice četvoro tinejdžera tužile Meta, TikTok, Snapchat i YouTube zbog smrti djece

Porodice četvoro tinejdžera iz SAD-a podnijele su tužbu u Delawareu protiv Mete,…

2 min za čitanje
Proglašen najbolji parfem svih vremena

Ljubiteljke parfema širom svijeta svake godine tragaju za novim mirisima, ali samo…

3 min za čitanje
Veliki horoskop za avgust za svaki znak

Avgust donosi energiju promena, novih odluka i preispitivanja prioriteta. Prema astrološkim tumačenjima,…

6 min za čitanje
“Volim svoju bebu, ali mi fali moj stari život”: Zašto svaka majka mora da pročita ovu ispovest

Volite svoju bebu više od svega, ali vam ponekad nedostaje život koji…

5 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Noć istraživača: Maja Hadžiselimović živi s robotima

Autor Brankica Rakovic
6 min za čitanje
ZDRAVLJEIZDVOJENO

Nauka i zdravlje: Dobrovoljci punim plućima udišu zagađeni vazduh da pomognu ispitivanje o uticajima na mozak

Autor Lola Magazin
6 min za čitanje
Uncategorized

Leluki: Otkad je greh biti beo?

Autor Brankica Rakovic
7 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?