Osjetljivost je često nepravedno stigmatizirana i pogrešno shvaćena. Ako su vam ikada rekli: “Prestani biti tako osjetljiva!” ili “Ne moraš uzimati sve k srcu!”, onda ste iskusili ovu stigmu na vlastitoj koži. Međutim, mnogi psihološki stručnjaci i autori svjetskih bestsellera, tvrde da je hipersenzibilnost zapravo snaga i prednost u životu.
Naime, pet darova osjetljivosti — empatija, kreativnost, osjetilna inteligencija, preciznost i dubina emocija — moćni su alati koje hipersenzibilni ljudi mogu koristiti za snalaženje u svijetu, povezivanje s drugima i uspjeh u karijeri. Štoviše, hipersenzibilnost i inteligencija su vrlo povezane jer su osobine najpametnijih ljudi na svijetu — onih koje smatramo genijalcima — često jednake osobinama osjetljivih ljudi.
U ovom tekstu istražujemo zašto su hipersenzibilnost i anksioznost povezani, te koja je korelacija između osjetljivosti i inteligencije, kako bismo istaknuli još jedan način na koji ova osobina može biti moćna prednost u svijetu koji je često podcjenjuje.
Hipersenzibilnost: Što znači biti “previše” osjetljiv?
Hipersenzibilnost je osobina ličnosti koju karakterizira povećana osjetljivost na podražaje. Osjetljivi ljudi su svjesniji svoje okoline i imaju tendenciju osjećati emocije intenzivnije od ostalih. Svatko je do neke mjere osjetljiv, ali otprilike jedna od tri osobe smatra se hipersenzibilnom. Unatoč stereotipima koji postoje, visoko osjetljiva osoba nije nužno netko tko puno plače ili se lako uvrijedi.
Hipersenzibilnost značenje vuče još iz istraživanja u 20. stoljeću kad se pokazalo kako postoji biološka razlika u živčanom sistemu, zbog čega se kod hipersenzibilnih ljudi opažaju i obrađuju veće količine podražaja na dublji i temeljitiji način. Jednostavno rečeno, hipersenzibilni ljudi rođeni su s umom i tijelom koji više reagiraju na svijet oko sebe.
Autori koji su istraživali hipersenzibilnost, tvrde da bi bolja riječ za osjetljiv bila responzivan. Jer su hipersenzibilni ljudi zapravo više responzivni na okolinu, pa na njih utječu raspoloženja drugih ljudi, galama, jaki zvukovi i mirisi, hladnoća ili toplina. Oni više reagiraju na teksturu tkanine ili na glazbene note u pjesmi ili na radosti i teškoće života.
Hipersenzibilnost i anksioznost: Koji su simptomi?
Budući da osjetljivi um sve obrađuje tako duboko, osjetljivost ima cijenu: pretjeranu stimulaciju. U određenim su situacijama osjetljivi ljudi su skloniji osjećaju stresa, tjeskobe ili preopterećenosti. Užurbani vikend s puno planova, običan dan na poslu ili u školi mogu osjetljive ljude ostaviti iscrpljenima ili pretjerano stimuliranima.
Senzorno preopterećenje se događa kada vaših pet osjetila – vid, sluh, miris, dodir i okus – primaju više informacija nego što vaš mozak može obraditi. Odnosno, kada naš mozak preplave podražaji, on ulazi u stanje bijega, borbe ili zamrzavanja kao odgovor na nesigurnu ili kriznu situaciju, zbog čega se hipersenzibilni ljudi mogu osjećati anksiozno.
Senzorno preopterećenje može biti potaknuto raznim situacijama, zvukovima ili prizorima. Svaka osoba može biti preplavljena nečim drugačijim. Neki primjeri situacija koje mogu izazvati senzorno preopterećenje uključuju:
- Glasni zvukovi ili glazba
- Prepuni prostori
- Emocionalno intenzivni ljudi ili grupe
- Drastične promjene okoliša (temperatura, svjetlo, itd.)
- Neočekivani ili neželjeni fizički kontakt (zagrljaji i sl.)
- Gust promet
- Taktilni podražaji (odjeća koja grebe, neudobna obuća, itd.)
- Intenzivni mirisi
Senzorno preopterećenje nije isto što i osjećaj iritacije. To je osjećaj preopterećenosti ili pretjerane stimulacije koji se hipersenzibilnim osobama u tom trenutku čini nepodnošljivim. Neki znakovi reakcije senzornog preopterećenja mogu uključivati anksioznost i nemogućnost opuštanja. Primjerice, hipersenzibilne osobe mogu postati anksioznije na prepunom stadionu gdje ima previše senzornih inputa za obradu što im stvara preoptrećenost.
Hipersenzibilnost i inteligencija: Kako je osjetljivost povezana sa briljantnošću?
Biti briljantan znači imati izuzetnu inteligenciju, talent ili vještinu u određenom području. Inteligentna osoba često je sposobna duboko i kritički razmišljati, rješavati složene probleme i stvarati inovativne ideje. Prema istraživanjima, oni također mogu biti vrlo kreativni i intuitivni, te imati snažan osjećaj znatiželje i žeđi za znanjem. Ili, briljantna osoba može imati iznimne komunikacijske vještine, biti vrlo prilagodljiva i moći dobro raditi u timu. Kada razmišljate o inteligentnim ljudima, vjerojatno prvo promislite na najizuzetnije pojedince u povijesti, kao što su Albert Einstein, Marie Curie, Stephen Hawking, Mahatma Gandhi, William Shakespeare, Leonardo da Vinci, Maya Angelou i drugi.
Poveznicu koju imaju hipersenzibilnost i inteligencija primijetila je Linda Silverman, direktorica Centra za razvoj darovitih pojedinaca. U svom radu s više od 6500 darovite djece, otkrila je da postoji korelacija između darovitosti i osjetljivosti, pri čemu visoko nadareni pojedinci često pokazuju osobine osjetljive osobe.
Što je viši kvocijent inteligencije pojedinca, veća je vjerojatnost da će osoba odgovarati karakteristikama osjetljive osobe. Međutim, nečija briljantnost može biti subjektivna i ovisna o kontekstu. Ono što se smatra briljantnim u jednom području ili kulturi ne mora biti isto u drugom. Štoviše, briljantnost nije definirana samo visokim IQ-om ili akademskim uspjehom, već i nizom drugih kvaliteta koje pridonose izvrsnosti u određenom području.
Hipersenzibilnost test
Hipersenzibilnost ne treba liječiti, ali je potrebno pronaći način kako bolje ovladavati u određenim situacijama. Također, dobro je postavljati granice prema onima koji nemaju razumijevanja za vašu hipersenzibilnost. Na taj način možete smiriti svoj živčani sustav.
Ako se želite uvjeriti da ste hipersenzibilni (ili razuvjeriti), riješite ovaj test.
Upute: Na svako pitanje odgovorite prema onome što osobno osjećate. Ako je izjava barem donekle istinita za vas označite ju kao točnu, a ostavite neoznačeno ako izjava nije uopće točna.
- Lako me uznemire zvučni podražaji iz okoline.
- Primjećujem ček i suptilne promjene u svojem okruženju.
- Tuđa raspoloženja utječu na mene.
- Imam izraženu osjetljivost na bol.
- Osjećam potrebu da se povučem tijekom napornih dana, na bilo koje mjesto gdje mogu osjetiti olakšanje od stimulacija i imati malo privatnosti.
- Imam izraženu osjetljivost na kofein.
- Lako me opterete jaka svjetla, jaki mirisi, grube tkanine ili glasne sirene.
- Moj unutarnji život je bogat i kompleksan.
- Glasni zvukovi mi stvaraju nelagodu.
- Glazba mi često tjera suze na oči.
- Moj se živčani sustav ponekad osjeća toliko iscrpljeno da jednostavno moram biti u samoći.
- Kažu mi da sam jako savjesna osoba.
- Lako se prepadnem.
- Uznemirim se kad imam puno toga za obaviti u kratkom vremenu.
- Kada je ljudima neugodno u prostoriji, obično znam što treba učiniti kako bi bilo ugodnije (poput promjene jačin rasvjete ili rasporeda sjedenja).
- Silno se trudim ne griješiti ili zaboravljati.
- Izbjegavam nasilne filmove i emisije.
- Osjećam se nelagodno kad kad sam u središtu zbivanja ili se puno toga događa oko mene.
- Osjećaj gladi stvara snažnu reakciju u meni, remeti moju koncentraciju ili raspoloženje.
- Promjene u životu su za mene često potresne.
- Primjećujem i uživam u nježnim mirisima, blagim okusima i zvukovima.
- Prioritet mi je da uredim svoj život kako bih izbjegao/la uznemirujuće ili teške situacije.
- Smetaju mi intenzivni podražaji i kaotične situacije.
- Kada me netko promatra dok obavljam neki zadatak, obuzme me nervoza pa napravim gore nego što bih inače.
- U djetinjstvu su me roditelji ili učitelji doživljavali osjetljivim ili sramežljivim.
Ako ste na više od 14 pitanja odgovorili istinito, vjerojatno ste hipersenzibilna osoba. Ali niti jedan psihološki test nije toliko točan da bi pojedinac na njemu trebao temeljiti svoj život.
