Dijete se rodi s imunitetom naslijeđenim od majke, a svoj razvija tek nakon nekoliko mjeseci. Problem nastaje kada se imunitet stečen preko majke istroši, a vlastiti još nije sazreo i to se događa između osmog i desetog mjeseca života. U tom periodu djeca su najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti
Kad se sezona lošeg vremena oduži, oduži se i razdoblje češćih respiratornih bolesti. Poznato nam je da, u prosjeku, dijete godišnje preboli do osam infekcija dišnih puteva, a vrtićka djeca i do 12. Često si postavljamo pitanje zašto neka djeca u kontaktu s istim uzročnikom razviju tek lakše prehlade dok druga obole od teških formi upale pluća? Zašto su neka djeca duže bolesna od drugih? Zašto teže ozdravljuju? Zašto neka djeca gotovo da nikada nisu bolesna ili vrlo rijetko?
Naravno da sve to ovisi o vrsti uzročnika s kojim se djeca sreću, uspješnosti terapije koja se provodi, dobroj suradnji liječnika i roditelja, dobi djeteta, genetskoj predodređenosti, stilu života, ali veliki utjecaj ima imunitet, dakle prirodna obrana organizma.
Obrambeni sustav nije sazreo
Dijete je najčešće bolesno do treće godine života zato što njegov imunitet ili obrambeni sustav nije sazreo. Tek u dobi od 10 do 12 godina dostiže razinu odrasle osobe. Imunitet čine niz obrambenih reakcija izazvanih stranim tijelima i mikroorganizmima unesenim u organizam. Tako se stvara otpornost prema bolestima.Ta prirodna otpornost ili imunitet djeteta u najranijoj dobi ovisi od imuniteta majke.
Već tijekom trudnoće majka krvlju prenosi svojem plodu zaštitna tjelešca koja ga štite od infekcija. Prvim podojem novorođenče dobiva zaštitu od svoje majke jer je to prvo mlijeko bogato antitijelima, te se iz toga razloga i naziva prvim cjepivom. Slijedom toga nameće se zaključak da je majčino mlijeko jedan od najboljih izvora zaštite od bolesti. Dokazano je da su dojena djeca otpornija na različite infekcije, od upale uha, upale pluća, poremećaja prehrane. Imunitet je najjednostavnije rečeno otpornost organizma, sposobnost obrane od bolesti.
Izbjegavajte zatvorene prostore
Već je navedeno da se dijete rodi s imunitetom naslijeđenim od svoje majke i to traje prvih nekoliko mjeseci života. Postepeno razvija vlastiti i to naseljavanjem fiziološke bakterijske flore u usnoj šupljini i crijevima. Problem nastaje kada se imunitet stečeni preko majke istroši, a vlastiti nije sazreo. To je obično oko osmog do desetog mjeseca života.
Tada su djeca najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti. Na to treba misliti u ove jesenske i zimske mjesece te izbjegavati zatvorene prostore gdje boravi više ljudi, osobito ako među njima ima i bolesnih. S obzirom na to da je imunitet djeteta do treće godine na nižoj razini od starijeg djeteta, preporuka je pedijatara da se djeca ne uključuju u kolektiv prije navršene treće godine života ako imaju drugu mogućnost čuvanja djeteta.
Prehranom i kretanjem protiv bolesti
U cilju zaštite od bolesti prehrana djece treba obilovati vitaminima A, B6, C, E. (mlijeko, mrkva, rajčica, paprika, morska riba, banane, maslinovo ulje, zeleno povrće, voće), željezom, cinkom. Kretanje potiče imunitet. Treba to imati na umu ako imamo dijete koje satima sjedi uz kompjutor ili TV. Kod pojačane fizičke aktivnosti srce pumpa više krvi te obrambene stanice brže putuju tijelom. Preporučuje se fizička aktivnost barem pola sata dnevno.
Kod manjeg djeteta za šetnju treba birati doba dana kad je toplije i nema vjetra. U slučaju češćeg i težeg pobolijevanja djeteta imamo mogućnost učiniti određene laboratorijske pretrage kako bismo mogli postaviti dijagnozu slabije razvijenog imunološkog sustava. U slučaju nižih vrijednosti od normalnih imamo terapijskih mogućnosti kako bismo pomogli takvom djetetu da prebrodi razdoblje smanjenog imuniteta do razdoblja kada će biti sposobno proizvoditi vlastitu obranu od bolesti. A to je već u rukama liječnika koji skrbi o djetetu. Uloga roditelja je pratiti dijete i prepoznati njegove potrebe te sudjelovati s odabranim liječnikom u zajedničkoj brizi o djetetu, na obostranu korist i zadovoljstvo.
