Razlozi zbog kojih biste možda željeli zaspati, ali ne možete, mogu biti različiti i često se međusobno preklapaju.
U takvim situacijama obično se radi o stresu, navikama spavanja i poremećaju cirkadijalnog ritma.
Stres
Doživljavanje stresnih događaja može otežati uspavljivanje i to je nešto što se može mjeriti reaktivnošću spavanja. Reaktivnost spavanja odnosi se na to koliko stres prekida vaš san.
Studija iz 2018. godine otkrila je da ljudi s niskom reaktivnošću spavanja imaju manje problema sa spavanjem kada su pod stresom. Oni s visokom reaktivnošću spavanja imali su veće poremećaje spavanja tokom stresnih perioda.
Navike prije spavanja
Ono što radite prije spavanja može utjecati na vaš san. Drijemanje tokom dana, posebno navečer, može otežati spavanje.
Druge navike prije spavanja koje mogu utjecati na vaš san uključuju: jedenje teških obroka unutar dva sata od spavanja, vježbanje i vrijeme provedeno pred ekranom neposredno prije spavanja.
Kofein
Konzumiranje kofeina može povećati energiju i pomoći vam da se osjećate budnije. Ako popijete napitak s kofeinom unutar šest sati prije uobičajenog vremena za spavanje, to vas može spriječiti da se osjećate pospano i zaspite.
Pokušajte ograničiti unos kofeina poslijepodne i potpuno ga prestanite piti najmanje šest sati prije spavanja.
Alkohol
Iako vas alkohol u početku može uspavati, kasnije vam može otežati dobar san. Konzumiranje alkohola utječe na to koliko dugo ste u REM fazi sna (faza brzog kretanja očiju). REM san je ključan za obradu emocionalnih sjećanja.
Rad u noćnoj smjeni
Radnici u noćnoj smjeni imaju manjak sna i pospaniji su tokom svojih smjena. Rad u noćnoj smjeni može utjecati na vaš cirkadijalni ritam ili vaš 24-satni ciklus spavanja i buđenja.
Tokom smjena morate ostati budni u mraku kada biste inače spavali. Zbog toga vam može biti teško zaspati kada vam smjena završi po danu. Sunčeva svjetlost potiče vaše tijelo da ostane budno.
Jet Lag
Jet lag se događa kada vaš cirkadijalni ritam ne odgovara novoj vremenskoj zoni. Može biti teško privremeno zaspati jer se vaše tijelo prilagođava vremenskoj zoni. Također se možete osjećati umorno tokom dana i imati problema s buđenjem, između ostalih simptoma.
Hronična bol
Ljudi s hroničnom boli, koja traje duže od tri mjeseca, često ne spavaju dovoljno ili imaju isprekidan san. Veza između hronične boli i sna je dvosmjerna, što znači da jedno utječe na drugo.
Nedostatak sna može dovesti i do: povećane tjelesne neaktivnosti, dužeg trajanja boli, kao i jače boli.
Stanja mentalnog zdravlja
Postoji veza između problema sa spavanjem i mentalnih zdravstvenih stanja, posebno poremećaja raspoloženja.
Primjeri uključuju: anksiozne poremećaje poput socijalne anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), bipolarni poremećaj, depresivne poremećaje poput sezonskog afektivnog poremećaja, shizofreniju, somnifobiju (strah od sna) i poremećaje upotrebe supstanci.
Lijekovi
Određeni lijekovi mogu dovesti do ili pogoršati nesanicu. Među njima su: lijekovi za alergiju, prehladu ili gripu, antidepresivi, lijekovi protiv napada, lijekovi za astmu, lijekovi za srce, oralni kontraceptivi, steroidi i lijekovi za štitnu žlijezdu.
Razgovarajte s ljekarom koji vam je propisao lijekove ako ste zabrinuti da bi lijekovi mogli negativno utjecati na vaš san.
Kada biste trebali posjetiti ljekara
Svima se ponekad dogodi neprospavana noć. Međutim, ako ne možete redovno zaspati, vrijeme je da posjetite ljekara. On može procijeniti doprinose li neki trenutni lijekovi, medicinska stanja ili životne navike nesanici i ponuditi rješenja.
