Simptome postporođajne depresije razvije između 10 i 15 odsto žena nakon porođaja, a stručnjaci upozoravaju da mnoge porodilje zbog straha od osude i dalje odgađaju traženje pomoći, iako pravovremena podrška može biti ključna za oporavak.
Ozbiljno mentalno stanje
Kako ističe Tanja Radosavac, psihoterapeut u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka, postporođajna depresija nije znak slabosti niti nedostatka majčinskih osjećanja, već ozbiljno mentalno stanje koje zahtijeva razumijevanje i podršku.
Najčešći simptomi
Prema njenim riječima, najčešći simptomi zbog kojih se porodilje obraćaju stručnjacima su sniženo raspoloženje, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, izražen umor, osjećaj krivice i bezvrijednosti, anksioznost, razdražljivost, poremećaji sna i apetita te poteškoće sa koncentracijom.
“Kod pojedinih žena javljaju se i osjećaji emocionalne udaljenosti od djeteta, nesigurnost u vlastite roditeljske sposobnosti, kao i intenzivna zabrinutost za zdravlje i sigurnost bebe”, navodi ona.
Važna je podrška
Radosavac naglašava da je važno razlikovati postporođajnu depresiju od prirodnog procesa prilagođavanja na novu životnu ulogu, koji može biti praćen strahom, zbunjenošću i emocionalnom osjetljivošću. U tom periodu posebno je važna podrška partnera i porodice.
Iako je posljednjih godina primjetna veća informisanost javnosti i spremnost žena da potraže pomoć, mnoge porodilje i dalje odgađaju obraćanje stručnjacima zbog straha od osude, stida ili uvjerenja da teškoće moraju prevazići same.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma
“Pravovremeno prepoznavanje simptoma i uključivanje stručne podrške značajno povećavaju mogućnost uspješnog oporavka i smanjuju rizik od dugotrajnijih posljedica po mentalno zdravlje majke i razvoj djeteta”, poručuje Radosavac.
Prvi znakovi postporođajne depresije
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da se u svom radu, ali i kao majka petomjesečne bebe, sve češće susreće sa ženama koje prolaze kroz ovaj problem.
Prema njenim riječima, prvi znakovi postporođajne depresije često nisu lako uočljivi. Najčešće se manifestuju kroz osjećaj tuge, izraženu iscrpljenost, gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, povlačenje iz društvenih kontakata, osjećaj bespomoćnosti i čestu plačljivost.
“Mnoge žene govore da osjećaju kako nisu dovoljno dobre majke, da stalno preispituju svoje postupke i da ih prati intenzivan osjećaj krivice”, navodi Savanović Zorićeva.
Dodaje da se kod pojedinih majki javlja i poteškoća u povezivanju sa bebom, dok druge razvijaju izraženu anksioznost i strah da će se djetetu nešto dogoditi.
Ipak, naglašava da je važno razlikovati postporođajnu depresiju od uobičajenog perioda prilagođavanja na novu životnu ulogu.
Kada potražiti stručnu pomoć
“Ukoliko tuga, bezvoljnost, osjećaj praznine, anksioznost ili beznađe traju duže od dvije sedmice i otežavaju brigu o sebi ili djetetu, potrebno je potražiti stručnu pomoć”, ističe ona.
Posebno naglašava značaj podrške partnera i porodice, navodeći da su upravo oni jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje žene nakon porođaja.
“Umjesto savjeta poput ‘Uživaj, to je najljepši period’ ili ‘Sve majke prolaze kroz to’, mnogo je korisnije pitati ženu kako je, šta joj treba i kako joj se može pomoći”, kaže Savanović Zorićeva.
Raste broj žena koje traže stručnu pomoć
Prema njenim zapažanjima, posljednjih godina raste broj žena koje traže stručnu pomoć zbog postporođajne depresije i anksioznosti, dijelom zahvaljujući većoj informisanosti javnosti. Ipak, mnoge majke i dalje osjećaju stid jer vjeruju da bi morale biti srećne nakon rođenja djeteta.
Izazovi majčinstva
“Društvo često idealizuje majčinstvo, a malo govori o njegovim izazovima. Važno je normalizovati činjenicu da majčinstvo može biti istovremeno i prelijepo i veoma teško”, poručuje ona.
Kako je kazala, traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovornosti.
“Ne morate biti savršena majka da biste bili dobra majka. Vašem djetetu nije potrebna savršena osoba, već dovoljno dobra, emocionalno dostupna i podržana majka”, kazala je Savanović Zorićeva.
“Podrška partnera i porodice jedan je od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje žene nakon porođaja. Nažalost, danas mnoge majke odrastaju pod pritiskom ideje da moraju biti savršene, uvijek nasmijane, dostupne bebi 24 sata dnevno, uspješne u dojenju i sposobne da bez pomoći organizuju cijeli porodični život. Kada se tome dodaju hormonske promjene, nedostatak sna, promjene partnerskog odnosa, finansijski izazovi i osjećaj usamljenosti, nije teško razumjeti zašto se neke žene osjećaju preplavljeno”, kazala je ona.
Savanović Zorićeva ističe da porodica i bliske osobe imaju važnu ulogu u pružanju podrške porodiljama te da je često važnije pokazati razumijevanje nego dijeliti savjete. Prema njenim riječima, jednostavna pitanja o tome kako se žena osjeća i šta joj je potrebno, kao i konkretna pomoć u svakodnevnim obavezama, mogu biti od neprocjenjivog značaja u periodu prilagođavanja na majčinstvo.
Hrabrost i odgovornost prema sebi
“Moja najvažnija poruka je da ne ostaju same sa svojim bolom. Traženje pomoći nije znak slabosti nego hrabrosti i odgovornosti prema sebi i svom djetetu. Vjerujem da je važno da o ovoj temi govorimo glasnije i otvorenije. Mentalno zdravlje majki nije samo njihova lična tema. To je porodična, društvena i javnozdravstvena tema. Kada podržimo majku, podržali smo i dijete, porodicu i buduće generacije. Upravo zato postporođajna depresija zaslužuje više pažnje, više razumijevanja i mnogo manje stigme nego što je ima danas”, kazala je ona.
