Mnogi među nama vode računa o prehrani. Trude se da bude zdravo, kuhano, svježe… Provjereno.
U svakom slučaju, svi se trudimo da u moru proizvoda koje nam se u reklamama nude kao pomade za digestivni trkt izaberemo ono najbolje.
Ali, u posljednje vrijeme sve je više onih koji dan provode razmišljajući o najkvalitetnijoj ishrani. Opsjednuti su zdravom prehranom, a sve to uzrokuje ozbiljan poremećaj – ortoreksiju. Znate li ponešto o ovome? Malo poznat problem postaje sve prisutniji, a posebno pate mladi.
Zašto? Najveću krivicu zapravo snose mediji.
Na primjer, informacije koje nam se plasiraju dostupne su na svakom koraku. Naravno, potpuno neadekvatne. Pod zdravom ishranom govori se o rigoroznim dijetama, a sve to je – marketing.
Ali, u posljednje vrijeme sve je više onih koji dan provode razmišljajući o najkvalitetnijoj ishrani. Opsjednuti su zdravom prehranom, a sve to uzrokuje ozbiljan poremećaj – ortoreksiju. Znate li ponešto o ovome? Malo poznat problem postaje sve prisutniji, a posebno pate mladi.
Ortoreksija zapravo počinje upornim pokušajima da se kvalitetno hranimo, jer “samo tako ćemo biti zdravi i osjećati se dobro”. Sve ovo ubrzo skreće u nekom drugom smjeru.
I nije ovo slično ni bulimiji ni anoreksiji. Ortoreksičari do u tančine proveravaju sastav namirnica, ne jedu brzu hranu, a obroke detaljno planiraju. Često „zdravim dijetama“ rade detoks organizma. Ne brinu o težini, ali nikada se neće počastiti nečim što smatraju nezdravim.
A sve je, u stvari, u glavi, jer se, dok jedu, osjećaju kao vrlina na dvije noge.
Dini Džejd, psihologinja u britanskom Nacionalnom centru za poremećaj u ishrani, otkrila je da joj dolaze osobe željne zdrave prehrane, ali se „guše“ u informacijama koje ih pogrešno informišu. Tako odbacuju sve vrste mesa i govore o intoleranciji na, na primjer, pšenicu i mliječne proizvode.
Liječenje je takođe problematično. Jer, antidepresivi su, jelte, nezdravi.
I nije ovo slično ni bulimiji ni anoreksiji. Ortoreksičari do u tančine proveravaju sastav namirnica, ne jedu brzu hranu, a obroke detaljno planiraju. Često „zdravim dijetama“ rade detoks organizma.
Nutricionisti i psiholozi saglasni su da zdrava prehrana u današnjem brzom životu nije ni najmanje jednostavna, ali ako je neko paniči već kad razmišlja o pripremi zdravog obroka za naredne dane, onda je ovo sigurno alarm.
Ishrana kod kuće svakako može da bude zdravija, ali stroga ortoreksična prehrana vodi u potpunu socijalnu izolaciju. Iako nema dovoljno istraživanja koja bi ovo definisala kao poremećaj u ishrani, ne mora ni da postoji stroga definicija.
Ali, stali ste na put normalnom životu i tu je nastao problem. Jer, zdrava hrana nije uvijek i zdrav vijek. Potreban je i zdrav razum.
Nije stvar u hedonizmu i neumjerenosti, premda, priznaćete, u hrani bi trebalo uživati. Umjereno i raznoliko je uvijek dobra preporuka za sve kojima drugačije nije prepisao ljekar.
A da biste lakše shvatili s čim se borite i da biste lako provjerili „jeste li kandidat“ za ortoreksičara odgovorite na nekoliko jednostavnih pitanja.
Lole donose Bratmanovih deset smjernica.
- Da li više od tri časa dnevno razmišljate o zdravoj hrani?
- Detaljišete li oko obroka danima unaprijed?
- Da li vam je prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u njemu?
- Primijetite li da vam se život promijenio otkako se povećao kvalitet vaše prehrane?
- Jeste li stroži u u izboru hrane?
- Da li ste se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali zarad konzumacije isključivo zdrave?
- Povećava li vam nova ishrana osjećaj samopoštovanje?
- Krivite li sebe ako pojedete nešto mimo menija?
- Jeste li zbog prehrane zanemarili društveni život?
- Osjećate li mir i samokontrolu kada se zdravo hranite?
Ako je je vaš odgovor „da“ u više od četiri pitanja, situacija upućuje, kažu nutricionisti, na simptome ortoreksije.
Ali, stali ste na put normalnom životu i tu je nastao problem. Jer, zdrava hrana nije uvijek i zdrav vijek. Potreban je i zdrav razum.
Zdrav život, ponovićemo, znači i zdrav razum. U hrani se uživa i niko vam neće zamjeriti ako se zdravije hranite. Ali, svako pretjerivanje vodi u neku drugu krajnost koju svakako ne želite. Jer, pretjerivanje vodi poremećajima, a poremećaji se liječe.
