Nobelova nagrada za književnost u svijetu se dodjeljuje od 1901. godine. Na godišnjem nivou se bira autor, koji je napisao najizvrsnija djela. Ne mora se nužno odnositi na jedno djelo, već može da se radi o opusu djela ili samom stvaralštvu pisca. Ukupno ih je dodijeljeno 108 u periodu od 1901. godine do danas. A ako ste i vi znatiželjne kao mi i želite da provjerite zašto pojedine knjige posebno utiču na dobijanje ove nagradu i vrijedi li ona baš toliko, donosimo vam naš izbor 10 knjiga autora koji su dobili ovo prestižno priznanje.
Koliko ste ih pročitale? Obavezno u pozadini pustite Boba Dilana, ovogodišnjeg dobitnika ove cijenjene nagrade.
Starac i more, Ernest Hemingvej
Ovo djelo se smatra najboljim Hemingvejovim djelom, koje je najviše doprinjelo osvajanju nagrade 1954. godine. Tema romana omogućuje svakome od nas da se pronađe i preispita. Sklad i nesklad čovjeka i prirode, Santjago i riba kao predstavnici jednog svijeta, ali dvije suprotnosti. Pobjeda nad sobom i nad drugima, životna borba i prepreke. Koliko ste fizički i psihički spremni da se izborite sa svim poteškoćama koje su sastavni dio života?
Na Drini ćuprija, Ivo Andrić
Prvi čovjek sa prostora bivše Jugoslavije, Ivo Andrić, osvojio je Nobelovu nagradu za 1961. godine, a “Na Drini ćuprija” je njegovo najpoznatije djelo. Roman koji ste vrlo vjerovatno čitali, govori o srednjoj Bosni u šesnaestom vijeku, sve do početka Prvog svjetskog rata. Višegrad, sukobi i život pod turskom vlasti. Most koji ne samo da spaja dvije obale rijeke, već predstavlja glavno mjesto okupljanja. Upravo zato se i govori o legendama nastanka ovog mosta, koje u isti mah šokiraju, ali i impresioniraju. Ivo je nagradu koju je dobio poklonio za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva.
Sedam sunaca i sedam mjesečina, Žoze Saramago
Žoze Saramago, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1988. godine, ovim djelom je stekao globalnu slavu. U njemu se veoma uspješno poigravao sa istorijskim činjenicama, fikcijom, stvarajući nadrealno djelo o životu u portugalskoj kraljevini u osamnaestom vijeku. Misao vodilja izgradnje manastira u selu Mafri, spaja obične stvari i neobične ljude. Velike težnje i pokušaje. Djelo ukazuje na ljudsku potrebu da dostigne božansko, koje zauvijek ostaje nedokučivo. Koliko izgradnja manastira približava visine?
Previše sreće, Alis Munro
Donitnica Nobelove nagrade za književnost 2013. godine, Alis Munro, trinaesta je žena u istoriji koja je osvojila ovu nagradu. Zbirka pripovjetki “Previše sreće” bavi se pričama nekoliko žena, čiji se životi mijenjaju uslijed različitih neočekivanih okolnosti. Obične žene, neobične priče, rekli bismo. Naslovna pripovjetka priča o ruskoj matematičarki i spisateljici, Sofiji Kovalevskoj, koja se sukobljava sa koncenvijama devetnaestog vijeka i zamkama ličnog uspjeha. Još jedna zanimljiva pripovjetka, “Dimenzije” govori o junakinji koja se mora suočiti s najstrašnijim gubitkom i najvećom boli, ali ipak uspijeva pronaći svrhu i nastaviti živjeti, prihvaćajući, kao i svi likovi Alis Munro, ljudsku sudbinu.
Zovem se crvena, Orhan Pamuk
Orhan Pamuk je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Jedno od njegovih najistaknutijih djela je upravo “Zovem se crvena”. Govori o Istanbulu u šesnaestom vijeku. Sa jedne strane siormaštvo, kuga, nemoral i nespokoj, a sa druge sultan u slavi svoje vladavine. Daje nalog tetku efendiji da okupi najbolje ilustratore u zemlji, čija je tajna zadaća da oslikaju knjigu u stilu tadašnjih europskih majstora. No kako se figurativna umjetnost smatrala povredom islama, ta narudžba nije lišena opasnosti za izvršitelje, zbog čega nijedan ilustrator ne smije vidjeti knjigu u cijelosti.
Snijeg, Orhan Pamuk
Još jedno djelo nagrađenog Pamuka, koje priziva duhovnu krhkost nezapadnjačkog svijeta. Otvara dileme u pogledu bezbožničkog Zapada i njegovog bijesa. Osvjetljava sukob između sekularnog svijeta i ekstremnog islama. Politički triler koji prikazuje novinara, kojeg zadesi snježna oluja u Krasu, na granici Turske. Vanjski svijet ostaje odsječen, a život postaje u opasnosti.
Ljubav u doba kolere, Gabrijel Garsija Markez
Najpopularniji pisac na španskom jeziku, još od Servantesa, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982. godine. Dao je veliki doprinos latinoameričkoj kulturi krajem dvadesetog vijeka. Prepoznatljiv po žanru u kojem se prepliću mitovi i magija sa stvarnošću svakodnevnog. “Ljubav u doba kolere”, djelo je koje je ekranizovano, a predstavlja poetičnu i snažnu ljubavnu priču u sklopu koje je opisao ljubav svojih roditelja.
Gospodar muva, Vilijam Golding
Ova priča je naizgled dječija, naizgled jednostavna, ali veoma neobična i alegorična. Glavna tema su konflikti pojedinaca, dječaka, koji van civilizacijskih normi, promijene karaktere do neprepoznatljivosti. Ovo djelo vas navodi da se zapitate leži li u svima nama zlo? Vladamo li mi unutrašnjim demonima ili oni preuzimaju vodstvo? Knjiga je ekranizovana, uvrštena u školske lektire i osim što je must have dječije štivo, svakako joj se dobro vratiti i kad odrastete. Vilijam je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1983. godine za svoja realistična djela o različitostima i neobičnom.
Doktor Živago, Boris Pasternak
Roman o životu, naslovljen po glavnom protagonistu Juriju Živagu, čije prezime na ruskom i znači život. Priča o čovjeku koji je razapet između dvije žene, za vrijeme ruske revolucije i ruskog građanskog rata od 1918. godine do 1922. godine. Ovo je jedan od najvažnijih političkih romana krajem dvadesetog vijeka. Boris Pasternak dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1958. godine, ali je nije primio. Jedni su ovaj roman nazvali antisovjetskim, drugi su ga glorifikovali. Svakako, on ga je učinio prepoznatljivim među piscima.
Svjetlost u avgustu, Vilijam Fokner
Priča o mladoj trudnici Leni Gouv, koja iz Alabame kreće u udaljeni gradić Džeferson u potrazi za ocem svog djeteta, Lukasom. Pješači nekoliko milja, kako bi pronašla ljubav svog života. Na putu upoznaje drugog muškarca, koji se trudi da joj pomogne. Ovaj roman je ujedno i priča o rasnom sukobu u Južnoj Americi. Svjetlost u avgustu označava posebnu svjetlost koja se dešava u Misisipiju, a koje izgleda kao nadnaravno osvijetljenje svih problema u društvu. Vilijam Fokner je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1949. godine.
