Godinama, generacijama i decenijama unazad akušeri su bii složni u jednom. Pupčanu vrpcu treba presjeći čim se dijete rodi. Međutim, to ne bi trebalo biti tako. Navodno bi se trebalo sačekati barem malo prije nego se presječe pupčana vrpca. U januaru je Američki koledž akušera i ginekologa postao vodeća organizacija koja se odlučila na čekanje prije nego presječe pupčanu vrpcu. Čekanjem barem 30 do 60 sekundi omogućava se veći dotok krvi novorođenčetu, čime se direktno utiče na i na dodatni nivo željeza u krvi, što je neophodno za razvoj moždanih ćelija djeteta.
Tokom tog perioda, beba može biti pokrivena i ostavljena da odmara na majčinom tijelu. Ako se radi o carskom rezu, doktori mogu pričuvati bebu nekoliko trenutaka, kako bi se omogućio dodatni dotok krvi. Istraživanja iz 2012. godine bila su svojevrsna preteča o tome kako je potrebno sačekati, ali sve do ove godine, nije bilo u potpunosti potvrđeno. Nakon prikupljanja dodatnih informacija, zaključak je jasan. Potrebno je pričekati malo kako bi se omogućilo djetetu dodatno vrijeme da prikupi sve neophodno od majke.
Čekanjem barem 30 do 60 sekundi omogućava se veći dotok krvi novorođenčetu, čime se direktno utiče na i na dodatni nivo željeza u krvi, što je neophodno za razvoj moždanih ćelija djeteta.
Saglasni sa time stigla je iz Američke Akademije Pedijatara, dok iz Svjetske Zdravstvene Organizacije predlažu da se sačeka čak i do pet minuta, ako je to moguće kako bi se pomoglo još više. Ranije je bilo uobičajeno da se da se sačeka nekoliko trenutaka, znajući da to može pomoći djetetu. Međutim, kasnije se uvela praksa prerezivanja vrpce odmah po rođenju, zbog toga što su vjerovali kako postoji rizik od krvarenja majke, ako se to ne uradi odmah.
John Kattwinkel, profesor neonatologije na Univerzitetu u Virdžiniji izjavio je kako nikada ranije nisu razmišljali o tome, jer je jedini cilj bio izvući bebu što prije, završiti porođaj i omogućiti joj kontakt sa majkom. To se međutim promijenilo sa novim saznanjima, koja su počela već 2011. godine kada je istraživanje sprovedeno u Švedskoj dokazalo da samo 0,6 % novorođenčadi koja su čekala na prerezivanje pupčane vrpce ima nedostatak željeza u krvi, što je u poređenju sa 5,7% kod onih kojima se ona prereže odmah veoma značajno. Takođe je primjetan bolji razvoj motoričkih vještina kod onih koja su čekala, jer su do četvrte godine sposobnija.
Nedostatak željeza primjetan je kod čak 8 do 14% novorođenčadi. Uzrok tome često zna biti upravo to što je pupčana vrpca prerezana odmah po rođenju. Međutim, uzimajući u obzir kako pupčana vrpca sadrži imunogblobine i matične ćelije, neki od naučnika zabrinuti su kako bi se odlaganje vremena prerezivanja iste moglo odraziti na obrambene mehanizme djeteta.
Uprkos tome što mnoge bolnice usvajaju ovo pravilo, opšte poznato je i to da je ustaljena praksa još uvijek prerezivanje vrpce odmah po rođenju. Ali, iz NIH (National Institut of Wealth) ističu kako se nadaju da će se praksa odlaganja prerezivanja vrpce usvojiti širom svijeta.
Međutim, to ne može biti moguće u svim situacijama, jer se pupčana vrpca mora prerezati odmah, ako je došlo do komplikacija uslijed trudnoće, ako majka treba hitnu pomoć ili ako beba ne počne disati odmah po rođenju. Tada je neophodno što prije pomoći djetetu. Slične savjete imaju i za posteljicu i njeno uklanjanje. Do trenutka dok beba ne počne disati sama, posteljica joj omogućuje dotok kiseonika u krv, zbog čega bi se i tu moglo sačekati nekoliko trenutaka.
U svijetu trenutno postoji barem 16 studija o tome treba li se pupčana vrpca prerezati odmah. Oni koji su protiv čekanja kao argument navode situacije u kojima su majka ili dijete ugroženi. Oni koji su za navode kako se u obzir uzimaju u potpunosti bezbjedne situacije, kako se ne bi pogoršalo stanje majke, ali ni djeteta. Prvih nekoliko trenutaka bebinog života od izuzetnog su značaja, a upravo zato važno je donijeti pravilnu odluku, čekati ili ne. Međutim, ako se osvrnemo na to da je beba već provela 9 mjeseci u majčinoj utrobi, koja joj je postala izvor hrane, energije i sigurnosti, vjerujemo kako dodatni minut povezanosti sa majkom ne može škoditi. Naprotiv, može joj samo omogućiti dodatnu energiju i učiniti je jačom za svijet na koji dolazi.
Izvor: The New York Times
