Dijete za mršavljenje. Mjesec bez alkohola. Digitalni detoks. Iako sve navedeno može da vam bude od pomoći kao brzo riješenje, rijetko će vam pružiti alate da se, na duge staze, nosite sa onim što je pred vama.
Dakle, šta nam preostaje? Pa, jedan od načina kako da sebi pomognete u navigaciji nemirnim vodama života i da njegujete svoje fizičko i mentalno zdravlje je postavljanje jasnih granica.
Prednosti postavljanja granica su višestruke, pomažu vam da razumijete i saopštite svoje želje i potrebe, te da poštujete sopstvene vrijednosti i mišljenja; da identifikujete i zaštite sebe od štetnog ponašanja na poslu, kod kuće i u drugim odnosima (sagorijevanje, potčinjavanje).
Prije svega, postavljanje granica vas uči kako da kažete “ne” i da ne kompromitujete sebe zbog drugih. Isto tako, uči vas kako da poštujete tuđe granice. Sjetite se samo čuvenog citata iz filma Sex and The City od Kim Catrall: “Ne želim ni sat vremena da budem u situaciji u kojoj ne uživam”. Ona zna kako da postavi dobre granice. I vi možete učiniti isto.
U nastavku vam donosimo savjete vodećih stručnjaka za mentalno zdravlje o tome kako da postavite granice – i da ih se pridržavate.
Michelle Elman, autorka knjige ‘The Joy of Being Selfish: Why You Need Boundaries And How To Set Them’, savjetuje da postavite svoje granice čvrsto, smireno, saosjećajno i što je moguće jednostavnije. Da biste to mogli da uradite, možda ćete morati da obradite svoje emocije odvojeno prije samog razgovora – nemojte da žurite sa razgovorom, uvijek možete da se vratite na prethodni razgovor kada ga možete voditi na produktivan i emocionalno neutralan način.
Ukoliko vidite da neko ne poštuje vaše granice, postavite sebe na ovakav način: ‘Ako nastaviš da mi se obraćaš, ja ću napustiti prostoriju i možeš doći da me pronađeš kada budeš mogao/la da razgovaraš sa mnom na miran način sa poštovanjem’, a zatim poštujete ono što ste rekli.
Najbolji pokazatelj da dozvoljavate nepoštovanje postavljenih granica je kada počnete osjećati ljutnju ili zamijeranje. Slušajte sebe i umjesto da to dovodite u pitanje ili negirate ove emocije, obratite pažnju na njih i iskoristite ih da shvatite koju granicu treba postaviti.
Izbjegavajte da opravdavate zašto su to vaše granice ili da ih previše objašnjavate. Neko ne mora da razumije vaše granice da bi ih poštovao. Vaše granice ne moraju biti iste kao i granice drugih.
Lucy Beresford, psihoterapeut, savjetuje da obratite pažnju na vaše vrijednosti. Razmislite koje su vaše osnovne vrijednosti u životu (stabilnost, poštovanje, vjernost, poštenje) i zasnivajte svoje granice na tim principima.
Na ovaj način, ako ikada budete nervozni oko toga da li donosite pravu odluku u postavljanju granica možete da se prisjetite da to radite na osnovu vrijednosti koje su za vas bitne.
Navedite svoje granice koristeći lične izjave, kao što su: “Preferiram da budete dosljedni u komunikaciji sa mnom” ili “Biram da se prema meni postupa sa poštovanjem”. Na ovaj način vaše granice dolaze do izražaja i jasno pokazujete da ne želite da osuđujete ili okrivljujete drugu osobu.
Budite spremni na to da neki ljudi neće ovo poštovati, ili čak mogu pokušati da vas natjeraju da se osjećate krivim zbog postavljanja i održavanja svojih granica. Takođe, budite svjesni da će uvođenje novih granica nesumnjivo zahtjevati od vas da vodite neke neprijatne razgovore, samo znajte da je to gotovo uvijek bolje, nego izbjegavanje.
