KulturaLjudiMjestanajnovijeNaslovna vijestPojaveRadoznala Lola

Biste li ikad školovali dijete kod kuće? Ivan i Ivana se bore za to u Hrvatskoj

DOLASKOM pandemije covida-19, mnogi roditelji su se upoznali sa školovanjem od kuće.

Redakcija

index.hr

DOLASKOM pandemije covida-19, mnogi roditelji su se upoznali sa školovanjem od kuće.

Tijekom lockdowna škole nisu radile, a nastava se odvijala na daljinu, što u početku nije posvuda idealno funkcioniralo pa su neki roditelji preuzeli ulogu obrazovatelja svoje djece.

I dok su jedni jedva dočekali da se njihova djeca vrate u školske klupe, ima onih kojima se sistem obrazovanja kod kuće svidio. Sasvim spontano, 2021. u Hrvatskoj je pokrenuta inicijativa da se obrazovanje kod kuće regulira i zakonski, odnosno da se djeci u Republici Hrvatskoj omoguće alternativni načini obrazovanja.

Pokretačice inicijative su povjesničarka i nastavnica povijesti Carla Konta, danas potpredsjednica Udruge Homeschooling Hrvatska i magistra politologije Mateja Glavaš, danas koordinatorica Udruge. One su napravile prve korake, a putem im se pridružio i Ivan Topić, profesor fizike, te prihvatio ulogu predsjednika Udruge.

Oko 310 milijuna djece u svijetu prakticira ovaj obrazovni model

“Homeschooling je reguliran u čak 28 europskih zemalja. Pandemija covida-19 svakako je doprinijela rastu ovog obrazovnog modela pa je tako obrazovanje kod kuće doživjelo svoju ekspanziju upravo u posljednje dvije godine, poglavito u SAD-u. Broj djece obrazovane kod kuće tamo je narastao s 5.5 posto prije pandemije (podatak iz ožujka 2020.) na čak 11 posto u 2022., prema US Census Bureau.

Statistike govore da oko 310 milijuna djece prakticira ovaj obrazovni model u svijetu u ovom trenutku”, kaže nam Ivan Topić u razgovoru za Index.

Ivan Topić, Udruga Homeschooling Hrvatska

Ističe da je Hrvatska, uz BIH i Makedoniju, jedina republika socijalističke Jugoslavije koja nema zakonski reguliran okvir za obrazovanje kod kuće. Od zemalja članice Europske unije, osim Hrvatske, obrazovanje kod kuće nije regulirano ni u Njemačkoj, Španjolskoj, Švedskoj, Rumunjskoj i Litvi.

“Živimo u dinamičnom svijetu, tržište rada postalo je fleksibilno, a roditelji se sve više okreću smartworkingu te digitalnom nomadstvu. Školski sustav je pak stacionaran i roditelji su često primorani napustiti posao zbog rigidnosti sustava. Ovim zakonskim prijedlogom usmjereni smo na to da institucije prepoznaju i razumiju kako roditelji jednostavno ne žive i ne rade više kao prije 20, 30 ili 50 godina”, pojašnjava.

Model se temelji na slovenskom, odnosno danskom iskustvu

Udruga Homeschooling Hrvatska od svog osnutka se udružila s još dvije neprofitne organizacije koje djeluju na našem području. Riječ je o Udruzi za darovitu djecu Dar, koja je bila pokrenula i peticiju kojom se tražilo uvođenje obrazovanja kod kuće kao redovitog i priznatog obrazovanja za učenike diljem Hrvatske u osnovnim i srednjim školama.

Dubravko Čop, predsjednik udruge, istaknuo kako je peticiju podržalo više od 1280 roditelja, a njihovi potpisi predani su nadležnima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Udruga za cjeloživotno učenje Hillard također je prepoznala važnost inicijative. Profesorica i predsjednica udruge Ivana Pušelj smatra kako je homeschooling rješenje za slobodu individualnog pristupa obrazovanju koje našem sustavu još uvijek manjka, poglavito kada su u pitanju kategorije učenika s poteškoćama i darovite djece, te da je temeljno pravo roditelja da odlučuje o izboru obrazovanja za svoje dijete.

A model koji Udruga Homeschooling Hrvatska predlaže za našu zemlju temelji se na slovenskom modelu, koji je pak korijene našao u danskom modelu.

“Upravo je njihova praksa pokazala iznimne rezultate kod roditelja, djece i sustava. Slovenski model vrlo je lako primjenjiv kroz samo tri članka zakona. Ono ne predstavlja dodatno financijsko opterećenje za sustav, dapače, može donijeti uštede kod djece kojima je potreban asistent u nastavi, i dopušta kontrolu sustava nad obrazovateljima”, govori nam Topić.

Slovenski model funkcionira tako da je dijete formalno upisano u školu te pripada pojedinom razredu i koristi sve resurse koje školski sustav nudi: od odlazaka na izlete do posuđivanja štiva iz školske knjižnice. Roditelj prije početka školske godine podnosi zahtjev za odobrenjem obrazovanja kod kuće.

Na kraju školske godine, dijete dolazi u školu polagati razredbene ispite. Za djecu razredne nastave to su samo pojedini predmeti: hrvatski, matematika i jedan strani jezik, dok je za djecu viših razreda riječ o polaganju iz svih predmeta.

“Razredbeni ispiti već postoje u sustavu, a koriste se u situacijama kada dijete izostane s nastave dulje vrijeme; na taj se način ne stvara dodatno opterećenje za sustav, kao ni za prosvjetne djelatnike. Dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, zadržava se pravo obrazovanja kod kuće. U suprotnom, ono se gubi trajno”, pojašnjava Topić.

Što roditelj mora znati ako želi biti obrazovatelj vlastitog djeteta?

Biti roditelj obrazovatelj je zaista posao koji zahtijeva veliku predanost, konstantno usavršavanje, čitanje, polaženje tečajeva, i tako dalje. Svi koji su se dosad javili inicijativi i iskazali interes i zanimanje da postanu roditelji obrazovatelji mahom su više ili visoke stručne spreme.

Prema najnovijim istraživanjima, 70 posto američkih homeschooling obitelji ima jednog roditelja sa završenom visokom stručnom spremom. Takav podatak ne postoji u Hrvatskoj, ali roditelji obrazovatelji su često i sami učiteljske struke te se upravo oni najprije ohrabre obrazovati svoje dijete kod kuće. I u inicijativi su većinom nastavnici, odnosno prosvjetni djelatnici.

“Nije potrebno da roditelji obrazovatelji imaju sve kompetencije potrebne za podučavanje – ideja homeschoolinga je upravo umrežavanje: kada netko nema kompetencije, može uskočiti drugi član obitelji, prijatelj, udruga, grupa za zajedničko učenje ili pak privatne instrukcije; sjetimo se samo koliko roditelji, čija su djeca u javnom sustavu, mjesečno izdvajaju za instrukcije.

Neki roditelji zainteresirani su za našu inicijativu jer žive na udaljenim, ruralnim područjima te žele pružiti kvalitetnije obrazovanje svojoj djeci, drugi, pak, čija djeca imaju poteškoća u učenju ili su pak darovita djeca, traže opciju homeschoolinga zbog mogućnosti individualnog pristupa.

Ipak, naša je realna procjena kako bi postotak homeschoolera kod nas mogao biti između 0.80 do maksimalno dva posto, kao i u susjednoj nam Sloveniji”, tvrde inicijatori ideje.

Prijeti li djeci koja se obrazuju kod kuće nedostatak socijalnog kontakta?

Činjenica je da postoji mnogo predrasuda o obrazovanju kod kuće, kao i o djeci koja ne idu u vrtić. One se uglavnom odnose na nedostatak socijalnog kontakta, što nam potvrđuju i naši sugovornici.

Ivana Pušelj, Udruga za cjeloživotno učenje Hillard

Mnogo je predrasuda kada je u pitanju obrazovanje kod kuće. Najrašireniji mit je da dijete neće biti spremno za funkcioniranje u vanjskom svijetu i da neće biti dovoljno socijalizirano. No praksa roditelja homeschoolera, kao i novija istraživanja ovog modela obrazovanja, govore baš suprotno.

Često su djeca koja se obrazuju kod kuće dio velike obitelji, dio su neke veće homeschooling mreže te, istraživanja pokazuju, imaju mnogo više vremena za dodatne aktivnosti, druženje s djecom različitih dobnih skupina, kao i odraslima, ističu te nam to podupiru podacima iz istraživanja.

“Istraživanje Richarda Medlina 2013. te naknadne recenzije Roberta Kunzmana i Miltona Gaithera iz 2020. te Raya iz 2017. i 2021. ukazuju na pozitivne socijalne i emocionalne ishode za djecu koja se školuju kod kuće.

Studije sugeriraju da učenici koji se obrazuju kod kuće imaju bolje rezultate od svojih vršnjaka koji koriste privatno ili javno školovanje, na primjer manju stopu depresije, manje maloljetničke konzumacije alkohola, duhana i nedopuštenih supstanci, manje delinkventnog ponašanja, ali veću suradnju, asertivnost, empatiju i samokontrolu.

Također, kod djece školovane kod kuće njeguju se obiteljski odnosi s obzirom na to da je riječ o modelu koji se najčešće odvija u nuklearnoj obitelji.”

Reakcije resornog ministarstva su pozitivne i konstruktivne

Prije dva tjedna predstavnici inicijative bili su na sastanku s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom. Vjeruju da bi obrazovanje kod kuće doista moglo zaživjeti i u Lijepoj Našoj.

“Sastanak je protekao u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi. Smatramo da smo započeli proaktivnu suradnju u svrhu zakonskog reguliranja obrazovanja kod kuće. Ministarstvo nam je dalo važne i jasne smjernice kako bi naš prijedlog ušao u novi zakon o odgoju i obrazovanju.

Svakako je pred nama još dosta posla, ali nakon više od 12 godina otkad su počeli prvi zahtjevi za zakon o obrazovanju kod kuće, napokon vidimo svjetlo na kraju tunela”, zaključili su u razgovoru za Index.

Preuzeto sa: index.hr

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije