„Kako je njemu ili njoj sve ovako divno u životu“, „Vidi što ona lijepo živi, baš je sretna u vezi“, „Kako je on uspješan“ – ovo su misli koje smo svi nekada imali dok smo skrolali kroz Instagram, gledajući fotografije egzotičnih putovanja naših poznanika iz srednje škole, sretne brakove bivših prijatelja iz osnovne škole ili uspješne biznise kolega s fakulteta. Suština Instagrama je da prikaže krajnji rezultat, bez obzira na to šta je u pitanju, bez naznaka na proces koji je doveo do tog rezultata.
Sve više vidimo savršene živote, a sve manje srećnih ljudi. Zašto je to tako?
Zato što iza sjajnih slika i nasmijanih lica često stoji stvarnost koja nije tako idealna. Ova iluzija savršenstva može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje mladih ljudi, stvarajući osjećaje nezadovoljstva, anksioznosti i niskog samopouzdanja.
Koliko puta smo listali kroz Instagram i osjećali kako nas polako obuzima zavist i nezadovoljstvo? Svakodnevno smo bombardovani slikama savršeno oblikovanih tijela, luksuznih destinacija i stilova života koji djeluju kao da su van dometa običnog čovjeka. No, koliko tih slika zaista odražava stvarnost? U većini slučajeva, vrlo malo.
Stvaranje iluzije savršenstva
Instagram je dizajniran da bude vizuelno privlačan, a korisnici se često trude da predstave svoje živote u najboljem mogućem svjetlu. Koristeći filtere, aplikacije za uređivanje fotografija i pažljivo birane uglove, stvaraju slike koje izgledaju kao da su iz magazina.
Nažalost, ova idealizacija stvarnosti može dovesti do nerealnih očekivanja kod mladih ljudi. Instagram je prožet mišljenjem da sve mora biti savršeno i dovoljno uređeno kako bi prošlo do publike. Da li su ljudi svjesni koliko vremena i truda je potrebno za jednu “savršenu” Instagram sliku?
Influenceri provode sate postavljajući scenu, birajući odjeću, šminkajući se i uređujući fotografije kako bi postigli željeni izgled. Ta savršena jutarnja kafa s pogledom na more možda je rezultat dvadesetak pokušaja i mnogo izgubljenog strpljenja. Realnost iza kamere često je daleko od prikazane slike.
Mnogi mladi osjećaju pritisak da se uspoređuju sa slikama koje vide na Instagramu. Ove slike često predstavljaju samo najbolje trenutke, dok su stvarni problemi i svakodnevni izazovi skriveni. Savršen doručak možda je uslikan samo iz dobrog ugla, dok je druga strana potpuno zagorjela.
Sretna veza je samo na kameri, a čim se ugasi telefon, nastaju svađe i prepucavanja. Idealni ručkovi s prijateljima prikazani su samo kroz fotografiju, dok u stvarnosti niko od tih ljudi nije pravi prijatelj.
Kada mladi ljudi ne mogu postići iste rezultate kao oni koje prate, mogu se osjećati manje vrijednima i nesigurnima. Fenomen poznat kao “Instagram vs. stvarnost” doprinosi ovim osjećajima. Dok neki korisnici dijele i manje savršene trenutke, većina teži prikazivanju idealizovane verzije svog života. Ovaj nesklad između onoga što se prikazuje i stvarnosti može izazvati osjećaj neadekvatnosti i frustracije kod onih koji gledaju te sadržaje.
Trendovi prikazivanja uspješnih biznisa i poslova sa Zapada često ne prikazuju koliko vremena je provedeno u kancelariji, koliko je novca investirano ili koliko se noći ostalo budno. Taj momenat dovodi do toga da mladi ljudi počinju misliti da novac dolazi lako i brzo, a oni možda nemaju dovoljno vještina ili sposobnosti da ga zarade, što izuzetno utiče na njihovo samopouzdanje. TikTok “motivacioni govornici” i rukovodioci raznih firmi doveli su do toga da svaka mlada osoba pomisli da je nedovoljno kvalitetna jer nema toliko novca kao neki dvadesetogodišnjaci na TikToku.
Mentalno zdravlje i emocionalne posljedice
Svi poznajemo bar jednu osobu koja stalno objavljuje slike s putovanja, luksuznih večera i društvenih događaja. No, rijetko ta osoba dijeli trenutke usamljenosti, stresa ili neuspjeha. Mladi, posebno tinejdžeri, lako upadaju u zamku poređenja svog života s idealizovanim verzijama koje vide online. To poređenje je često nepravedno i ne vodi ničemu osim osjećaju neadekvatnosti.
Negativni uticaji Instagrama na mentalno zdravlje mladih postali su predmet brojnih istraživanja. Studije pokazuju da konstantno izlaganje idealizovanim slikama može dovesti do poremećaja u ishrani, depresije, anksioznosti i drugih problema s mentalnim zdravljem.
Osjećaj nezadovoljstva vlastitim tijelom posebno je izražen kod mladih djevojaka koje se uspoređuju s retuširanim i filtriranim slikama poznatih influensera i slavnih ličnosti.
Pored fizičkog izgleda, mladi također osjećaju pritisak da imaju uzbudljive i zanimljive živote, kao što su putovanja na egzotične destinacije, luksuzni izlasci i društveni događaji. Kada stvarni život ne ispunjava ova nerealna očekivanja, može doći do osjećaja izolacije i nesreće. Mnogi se osjećaju kao da su propustili nešto važno ili da njihov život nije dovoljno interesantan.
Pokušaj da se živi u skladu s ovim nerealnim standardima može biti iscrpljujući. Koliko puta smo vidjeli slike s putovanja koje izgledaju savršeno, a nismo svjesni da su možda iza tih osmijeha sakriveni dugovi, stres i problemi? Mladi ljudi se često osjećaju kao da moraju pratiti ovaj tempo, trošiti novac koji nemaju i biti prisutni na događajima koji ih ne interesuju samo da bi održali korak s onim što vide na Instagramu.
Dodatno, lažni sjaj Instagrama može potaknuti društvene anksioznosti. Mladi često osjećaju potrebu da dobiju što više lajkova i komentara, povezujući ove virtualne potvrde sa sopstvenom vrijednošću. Ovaj pritisak može dovesti do opsesivnog provjeravanja broja lajkova i komentara, što može dodatno pogoršati osjećaj nesigurnosti i niskog samopouzdanja. Lajkovi i komentari su postali nova valuta društvene prihvaćenosti.
Svaka nova objava postaje mini test samopouzdanja, a nedostatak reakcija može djelovati poražavajuće. Koliko puta smo osjetili taj mali ubod razočaranja kada naša slika nije dobila onoliko lajkova koliko smo očekivali?
Ova potreba za validacijom može biti štetna, posebno za mlade koji još uvijek formiraju svoj identitet i samopouzdanje. Da bi se smanjili negativni uticaji Instagrama na mlade, ključno je razvijati svijest o tome kako društvene mreže funkcionišu i kako predstavljaju stvarnost.
Roditelji, nastavnici i mentori trebaju edukovati mlade o tome da su slike koje vide na Instagramu često nerealne i retuširane. Također, važno je poticati kritičko razmišljanje i samopouzdanje, kako bi mladi mogli prepoznati i odbaciti nerealne standarde ljepote i uspjeha.
Kao društvo, trebamo se više fokusirati na autentičnost i realne vrijednosti. Promoviranje kritičkog razmišljanja kod mladih je ključno. Moramo ih naučiti da prepoznaju manipulaciju slikama i da cijene stvarne, nefiltrirane trenutke života. Roditelji i obrazovni radnici imaju veliku ulogu u tome, ali i influenceri mogu doprinijeti ako odluče koristiti svoje platforme odgovorno.
Uloga influensera također može biti pozitivna ako odluče koristiti svoju platformu za promoviranje autentičnosti i realističnog prikazivanja života. Već postoje neki influenseri koji dijele svoje nesavršenosti i stvarne životne izazove, što može pomoći u smanjenju pritiska savršenstva.
Mladi trebaju znati da nisu sami u svojim osjećajima i da je u redu tražiti pomoć.
