Postoji li uopće pametna, minimalna i sigurna kutija suplemenata za žene, ali i za muškarce, bez pretjerivanja, straha i bacanja novca? Podcast Oslobođena ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba
U vremenu kada se gotovo svako usuđuje govoriti o suplementima, često bez stručnog znanja, postavlja se pitanje da li smo u želji da ojačamo imunitet zapravo napravili veći problem nego korist. Naime, čak i naizgled bezazlene stvari mogu imati negativne posljedice ako se koriste neadekvatno i bez kontrole.
Da li imunitet uopće treba “pojačavati”? Koje analize krvi imaju smisla prije nego posegnemo za suplementima? Kada suplementacija može pomoći ženama, a kada je samo skupa zamjena za san, hranu i manje stresa? Pitate li i vi „Dr. Google“ za savjet?
Ilhana Dolović – Hadžajlija, magistrica farmacije, ističe da danas postoje dvije krajnosti među pacijentima. S jedne strane su oni koji ne vjeruju ni u šta i koji ne koriste nikakvu suplementaciju, smatrajući da im ona nije potrebna. Takvih je bilo i prije pandemije, a ima ih i danas. Kod njih je ključan razgovor i edukacija. S druge strane su oni koji, iz straha, posežu za svim mogućim suplementima, često ih uzimaju predugo, u prevelikim količinama i bez prethodnih laboratorijskih nalaza. Upravo ova grupa je, prema mišljenju stručnjaka, brojnija i predstavlja veći problem.
– Nije svaki dodatak prehrani nužno dobar za zdravlje, posebno ako se ne koristi pravilno, kaže Ilhana i dodaje da se suplementi, naročito mikronutrijenti, nikada ne bi trebali uzimati naslijepo, bez prethodne provjere stvarnih potreba organizma.
Kao primjer navodi vitamin D, koji je tokom pandemije COVID-19 bio u centru pažnje.
– Iako je vitamin D važan za imunitet, njegova nekontrolisana i dugotrajna upotreba može biti štetna. Vitamin D je liposolubilan, što znači da se teže izlučuje iz organizma, pa se može nagomilavati. Ako su vrijednosti vitamina D u krvi iznad 50 mikrograma, može doći do pojave simptoma hipervitaminoze, poput bolova u stomaku, gubitka apetita, mučnine i povraćanja. Iako su teška predoziranja rjeđa, ona su ipak moguća, posebno kod dugotrajne i nekontrolisane suplementacije, objašnjava Ilhana.
Antibiotska rezistencija sve češće se bilježi i u bolničkim uslovima, a stručnjaci upozoravaju da je jedan od glavnih razloga prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika. Brz tempo života i potreba za instant-rješenjima dodatno pogoršavaju situaciju.
– Svi želimo da se bolest riješi odmah i antibiotik doživljavamo kao najbrži izlaz. Međutim, on to često nije. Organizam se nekada samo umori i treba mu odmor i san, naglašava Ilhana.
Upozorava se da nepotrebna upotreba antibiotika može napraviti više štete nego koristi. Antibiotik ne uništava samo loše bakterije, već i one dobre. Time direktno narušavamo crijevnu floru i slabimo imunitet. Poseban problem predstavlja razvoj rezistentnih bakterija
Kada antibiotik djeluje na bakteriju na koju ne treba, ona vremenom postaje sve jača, stvara zaštitni biofilm i dolazimo u situaciju da više nijedan antibiotik ne djeluje, navodi, slikovito opisujući bakterije kao “male organizme sa štitom koji se sve više zadebljava”. Ilhana podsjeća i na značaj crijevne flore za ukupno zdravlje.
– Čak 70 posto imuniteta nalazi se u crijevima. Njihovim oštećenjem direktno ugrožavamo obrambeni sistem organizma, ističe.
Pozitivnim smatra to što se u posljednje dvije do tri godine sve više govori o probioticima.
– Različiti probiotički sojevi danas imaju svoje mjesto u terapiji brojnih stanja. Dobre bakterije iz crijeva utiču na cijeli organizam i predstavljaju osnovu snažnog imuniteta, zaključuje magistrica.
Sve više stručnjaka upozorava da veliki broj žena pati od takozvanih “tihih upala” u organizmu, stanja koja često prolaze neprimijećeno, ali dugoročno mogu narušiti zdravlje. Prema riječima magistrice farmacije, pravilna suplementacija u tim slučajevima može imati značajnu ulogu.
– Omega masne kiseline definitivno mogu pomoći kod tihih upala. Ako me pitate koji su suplementi baza, pored magnezija, omega je odmah na drugom mjestu, ističe Ilhana.
Na pitanje postoji li “sveti trio” suplemenata, njen odgovor je jasan: magnezij zauzima prvo mjesto.
– Magnezij je za mene lično nešto bez čega ne funkcionišem. Ja ga doživljavam kao neku vrstu štita za organizam, kaže ona. Posebno naglašava važnost pravilnog izbora oblika magnezija.
Za opuštanje je najbolji magnezij glicinat. On daje osjećaj smirenosti, ali ne uspavljuje. Kod sportista se preporučuje magnezij malat, dok je za osobe sa srčanim tegobama bolji magnezij taurat. Prema njenim riječima, razlog zbog kojeg nam je magnezij stalno potreban leži u njegovom brzom izlučivanju iz organizma.
– Magnezij se izbacuje urinom. Svaku noć ga gubimo, a pojačani fizički napor, upalna stanja i veći unos tečnosti dodatno ubrzavaju njegov gubitak. Zato magnezij dođe i ode, iskoristi se jednim dijelom, a drugim se vrlo brzo izgubi, navodi.
Ilhana podsjeća da su mišići ključni za funkcionisanje cijelog organizma.
– Mišići su svuda – srce je mišić, okružuju kosti i tetive. Da bismo normalno funkcionisali, moramo imati zdrave i opuštene mišiće, a za to je magnezij neophodan.
:Zaključuje da pravilna suplementacija nije luksuz, već potreba savremenog čovjeka.
– Bitno je znati šta uzimamo i zašto jer nisu potrebe svakog organizma iste, poručuje Ilhana Dolović – Hadžajlija.
