Postavljanje sebe na prvo mjesto neće se svidjeti svima ali može vas učiniti srećnijima.
U svakodnevnom životu postoje dvije vrste sebičnosti. Prva je ona kad vam nije stalo ni do koga i ni do čega, a drugi oblik sebičnosti je onaj kad dozvolite sebi da zahtijevate ono što vam je potrebno.
Prvi oblik sebičnosti ima lošu reputaciju, a ovaj drugi je u stvari samo artikulisanje i prioritiziranje potreba.
Mi ne razumijemo potpuno vrijednost koju sebičnost nosi. Ovo nije iznenađujuće s obzirom na to da su sve velike religije proglasile sebičnost za grijeh, a ljubaznost se slavi kao ultimativna vrlina.
Međutim, nekad treba da povučemo ručnu jer se često desi da zanemarimo sebe i svoje potrebe. Da, treba da se odnosimo ljubazno prema drugima, ali treba i da naučimo kada je trenutak da postavimo sebe na prvo mjesto.
Nije u redu da se vodimo samo principima sebičnosti, ali uvijek zanemarivati sebe nije rješenje. Ako nismo naučili tražiti ono što želimo – to znači da nikada nećemo to ni dobiti.
Ili će nam se desiti da taložimo frustracije sve dok jednom ne stignemo do tačke ključanja. Mi se trudimo da budemo dobri i da budemo tu za druge – ali se u stvari iscrpljujemo do krajnjih granica. Mi više nemamo šta da ponudimo drugima i često nam se desi da istresemo sve svoje frustracije na članove porodice.
Psiholog Scott Barry Kaufman smatra da postoji razlika između ,,zdrave sebičnosti” i ,,nezdrave sebičnosti”. Zdrava sebičnost podrazumijeva ljubav prema sebi. Kaufman je osmislio Skalu Zdrave Sebičnosti pomoću koje možemo izmjeriti do koje mjere smo ,,zdravo sebični”.
Skala nas uči postavljanju granica i samopoštovanju; brizi o sebi; sebičnosti koja neće povrjieđivati druge; uči nas da dozvolimo sebi da uživamo u stvarima i prioritiziramo lične projekte.
Kada je Kaufman istraživao kako život izgleda kada ljude ispunjavaju ove kriterijume – saznao je da su zadovoljstvo životom i psihička adaptibilnost na visokom nivou. Ljudi koji su zdravo sebični su obično ponosni na svoje uspjehe i manje skloni agresivnoj dominaciji nad drugima. Takođe su spremniji da pomažu drugima bez očekivanja da će dobiti nešto zauzvrat.
Dalai Lama ovu vještinu zove mudrom sebičnošću – vrsta prosvijetljenosti koja vidi ličnu korist u pomaganju drugima, a istovremeno ne zapostavlja svoje potrebe. Dan Harris, podcaster, kaže: ,,Toplina i saosjećanje se kreću u svim smjerovima”.

Zamagaljene su granice između sebičnosti, egocentričnosti, bezrezervne empatije i altruizma. Ovi pojmovi nisu u opoziciji; oni su dio jednog kontinuuma.
Biti sebičan dovoljno da ste u stanju da brinete o drugima znači biti altruističan; biti toliko saosjećajan da ste spremni da preuzmite obaveze od svih, a onda u toku porodičnog ručka podsjetite sve da ste vi sve uradili – iz bezrezervne predanosti drugima do egocentričnosti -kratak je put.
Ali kako da ovo promijenimo? Ovo je posebno teško za žene i za ljude koji pripadaju marginalizovanim grupama. Način odgajanja djece je drugačiji nego ikad prije u istoriji. Naša očekivanja su samo rasla, a istovremeno sve više i više roditelja ulazi na tržište rada.
Istraživanje iz Economista kaže da žene provode duplo više vremena sa svojom djecom nego što je to bio slučaj prije 50 godina; u slučaju očeva, to vrijeme je učetvorostručeno. 1975. godine samo polovina radno sposobnih žena bila je zaposlena.
Danas je gotovo nemoguće računati na to da će jedan roditelj neprestano biti kod kuće. Ovo je dobar početni argument za skraćeno radno vrijeme i bolje radne uslove. Kada ste preopterećeni, kao mnogo žene danas, teško je tražiti ono šta želimo, a teško je i znati šta je to što nam je potrebno.
Teško je vidjeti prednost brige o sebi jer živimo u kulturi koja je opsjednuta produktivnošću i koja isključivo vrednuje stvari koje su vidljive i imaju direktne rezultate. Naša kultura slavi konstruktivan odmor – konzumerističke prakse poput odlaska na masažu ili kupovanje skupih kozmetičkih proizvoda.
Istraživanje koje je vodio Selin Malkov sa Ohio State University, iz 2021. godine, bavilo se našom percepcijom ,,vremena za odmor”. Više smo podložni anksioznosti i lošem raspoloženju ako vrijeme za odmor posmatramo kao nepotrebno i beskorisno.
Zdrava sebičnost počinje sa jednom riječi – NE.
Mnogi od nas nisu naučili da postavljamo granice. Ammanda Major, seks terapeutkinja, smatra: ,,Ljudi treba da nauče da kažu ne. Zanimljivo je razmišljati zašto je ovo ljudima izuzetno teško. Često se razlog krije u našem odrastanju.
Dok odrastamo mi preuzimamo razne uloge. Mi nismo svjesni ovoga, ali možda ste odrastali bivajući osoba čija je uloga bila da zaštiti sve druge članove porodice. Ili ste možda odrastali kao osoba koja radi sve za druge.
Prvi korak je svakako razumjeti vašu ličnu porodičnu istoriju. Da li strahujem da se neću sviđati drugima? Da li se bojim da ću uvrijediti nekoga? Da li se bojim da će misliti da ih ne volim? Da li će u školi misliti da sam užasan roditelj?“.
Kada se trudimo da usrećimo sve ,,mi zaboravljamo na naše granice i često se nalazimo u situacijama u kojima smo frustrirani i ljuti zbog naše nemogućnosti da kažemo ne“. ,,Ako naučimo da kažemo NE tako da ne uvrijedimo druge, ali isto tako prihvatimo mogućnost da se i to može desiti – onda smo usavršili jednu vještinu koja će nam pomoći kroz život“.
Učenje postavljanja granica, kao i sve druge vještine, zahtjeva praksu. ,,Možda će vam se učiniti kontraintuitivno prvi put. Desiće vam se sigurno da vas ljudi doživljavaju drugačije, a to je dobro jer znači da će se i oni morati promijeniti.
I na ovo ćete se morati naviknuti. Ako neprestano govorite DA jer volite taj osjećaj kada su drugi zadovoljni s vama i kada vas obasipaju pohvalama – onda ćete morati da probate da živite bez toga i da vidite kako to izgleda“.
S druge strane, istraživanja su pokazala da zadovoljavanje vlastitih potreba utiče pozitivno i na sve druge ljude oko vas. ,,Moramo da se prisjetimo da smo mi glavni lik u našoj priči i da će naša lična sreća i optimizam uticati pozitivno na sve ljude s kojima stupimo u kontakt“.
Nekad će drugi tumačiti naše ponašanje kao sebično ako se odlučimo da uzmemo vikend za sebe, napustimo posao ili se preselimo na drugi kontinent. Vrijeme je da promijenimo perspektivu. Vrijeme je da evaluiramo pojam sebičnosti. Nema ništa loše u tome što želimo da promijenimo stvari.
Kako biti sebičan na zdrav način kada…
…vaš bivši hoće da ostanete prijatelji
,,Zna biti izuzetno teško postaviti granice u vezi, ali moramo se podsjetiti da je u redu da ne ispunjavamo tuđe potrebe i dozvoljeno nam je da tugujemo za odnosom za koji mislimo da nije u našem najboljem interesu“ – kaže psihološkinja Marianne Trent. Ako se odlučite da ostane prijateljice s bivšim – ,,prolongirate proces zacjeljivanja, kao i agoniju”.
Nije u pitanju samo vaša uznemirenost već ,u isto vrijeme, vi ,,otežavate svojim partnerima da krenu dalje. Ako imate djecu zajedno, pokušajte da održavate otvorenim kanale komunikacije koja se isključivo svodi na potrebe vaše djece. Pored toga, niste dužni da uradite bilo šta drugo”.
…škola vaše djece zahtjeva puno od vas
Svaki roditelj koji se našao u WhatsApp grupi zna koliko iscrpljujuće može biti pratiti sve školske aktivnosti.
,,Možete se osjećati izolovano ako svaki drugi roditelj ima vremena i energije da pomogne oko kostima za maskenbal. Radim dva posla i nekad ne stižem da ispunim sve zahtjeve. Major kaže ,,Budite asertivni u komunikaciji s školom. Recite im da želite da budete od pomoći koliko možete“. Na ovaj način pokazujete spremnost da budete od pomoći i dio zajednice, ali u isto vrijeme šaljete poruku da imate svoje granice i limitirani kapacitet energije“.
Za mene je samorefleksija bila ključan korak. Morala sam da preispitam sve poruke koje sam usvojila na subliminalnom nivou. Ove poruka sam dobijala kroz društvene mreže – fotografije nestvarno lijepe djece i šarmantnih roditelje, zatim kroz knjige o nježnom roditeljstvu koje sam čitala pred spavanje.
Jednom kad sam shvatila da je težina očekivanja interna stvar, onda sam bila sposobna i da promijenim stvari.
…kada shvatite da ste postali organizator na vašem poslu
Ako ste se prihvatili organizacije svih događaja na poslu, u krugu porodice i u vašem krugu prijatelja – šta da uradite? Major kaže: ,, Unaprijed im saopštite: septembar je i znam da sam ja taj koji inače organizuje zabavu, ali ove godine imam previše obaveze i odlučio sam da me neko drugi odmijeni“.
Ovo je naravno mnogo komplikovanije ako imate šefa koji vas tjera u ulogu koja nije u opisu vašeg posla. ,,Ako ste vi uvijek osoba koja kupuje rođendanske torte, a niko ne pita vaše kolege da to isto urade, onda je možda u pitanju mobing ili diskriminacija na polnoj osnovi.
Želimo da osnažimo ljude da progovore i da se zauzmu za sebe, ali postoji kontekst u kojem možete izgubiti posao ako se zauzmete za sebe“. U ovom slučaju predlažemo da se posavjetujete s nekim iz ljudskih resursa ili da pitate mentora za savjet.
..kada ne želite da imate seks
Ako vam je život haotičan i stresan, u redu je da seks sačeka neko vrijeme. Možda ste preumorni. Možda osjećate da jedva preživljavate. Možda ste proveli čitav dan s djecom koja se plazaju po vama i posljednja stvar koju želite je još jedno tijelo na vama. ,,Vaši osjećaji su legitimni. Mi imamo pravo da kažemo ne. Nemoguće je osjetiti uzbuđenje kada osjetite stres.
Nonstop slušamo priče o tome koliko je seks važan, posebno u dugim vezama, ali je potpuno normalno za parove da prolaze kroz faze kada im je seks manje važan.
Ponekad nam ne izostaje motivacije. Major kaže: ,,Šta ako imamo trogodišnjaka koji je upravo povratio ili šta ako ste izgubili posao? Ako spavate zajedno i razmjenjujete dodire – to može biti početak. Nekad male stvari, kao kad vas neko pita kako je prošao vaš dan, mogu napraviti veliku razliku.
..kada vaš prijatelj odluči da očekuje mnogo više od vas
Kada sam bio na univerzitetu imao sam stariju prijateljicu koja je živjela u studentskom domu kod koje bi često svraćao. Ovo je polako izluđivalo moju prijateljicu i u jednom trenutku mi je rekla da bi željela da to prestanem da radim. Povrijedila mi je osjećanja, ali to je bilo nužno. ,,Ovo znači biti aktivan u odnosu i ne dopustiti da se stvari dešavaju mimo nas“.
Obično postoje uzroci promjena ponašanja kod vaših prijatelja. ,,Možda su stvari nestabilne na poslu ili u njihovoj vezi“. Major preporučuje da pokažemo iskreno interesovanje, a ne iritaciju njihovom promjenom u ponašanju.
,,Šta se promijenilo za njih? Da li se osjećaju ranjivo i da li im je potrebno više ljubavi od njihovog bliskog prijatelja?
Imate svako pravo da im kažete da volite da se družite s njima, ali da tražite od njih da najave svoj dolazak. Dozvoljeno je da prerastete odnos, posebno ako je odnos zamarajući ili jednostran“ – kaže Trent.
,,Preuzmite kontrolu i odlučite da li odnos i dalje funkcioniše za vas. U redu je da prekinete vezu, kao i prijateljstvo”.
Prevela: Iris Janković