Istraživanje Univerziteta u Beču donijelo je prvi dokaz da psi mogu razlikovati pojedine emocije na ljudskom licu, uključujući strah, ljutnju i tugu.
Psi odavno važe za životinje koje izuzetno dobro čitaju ljude. Prepoznaju kada ih vlasnik poziva veselim glasom, kada je neko ljut, ali i kada je čovjek tužan. Sada su naučnici pomoću snimanja mozga pokazali šta se zapravo događa u mozgu psa kada gleda ljudsko lice.
Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Beču objavljeno je u časopisu iScience, a pokazalo je da psi ne razlikuju ljudske izraze lica samo na osnovu podjele na “pozitivne” i “negativne” emocije. Njihov mozak različito reaguje i na strah, ljutnju i tugu.
U prvom dijelu istraživanja naučnici su pomoću magnetne rezonance pratili moždanu aktivnost osam pasa dok su im pokazivali fotografije nepoznatih ljudi s neutralnim ili sretnim izrazom lica. Sretna lica aktivirala su temporalni korteks, područje mozga povezano s višim kognitivnim funkcijama, a aktivnost se širila i prema nucleus caudatusu, dijelu mozga koji ima važnu ulogu u sistemu nagrađivanja. Upravo je ta aktivnost posebno zanimljiva istraživačima.
“Aktivnost u nucleus caudatusu sugerira da sretna ljudska lica za pse mogu imati emocionalno značenje”, objašnjava Laura Cuaya sa Univerziteta u Beču, vodeća autorica istraživanja.
Naučnici su potom proširili istraživanje. Dvanaest pasa gledalo je fotografije ljudi koji izražavaju sreću, ljutnju, strah i tugu, dok su istraživači pratili njihovu moždanu aktivnost.
Koristeći metode mašinskog učenja, analizirali su obrasce aktivnosti u mozgu pasa. Rezultati su pokazali da su određene moždane regije posebno reagovale na sretna lica, dok je analiza aktivnosti cijelog mozga otkrila različite obrasce za pojedine negativne emocije.
Drugim riječima, mozak pasa nije samo razlikovao “dobro” od “lošeg”. Pokazao je obrasce koji omogućavaju razlikovanje straha od ljutnje i tuge.
To je, prema istraživačima, prvi dokaz ove vrste da psi mogu razlikovati različite negativne emocije na ljudskom licu.
– Ljudi su veoma dobri u uočavanju sitnih detalja na licu, a psi su također veoma dobri u tome – kaže Raúl Hernández-Pérez, prvi autor istraživanja.
Za naučnike je upravo to posebno zanimljivo jer su ljudi i psi prošli kroz potpuno različite evolucijske puteve. Ipak, tokom hiljada godina pripitomljavanja psi su razvili izuzetne društvene sposobnosti koje im omogućavaju da razumiju ljude i sarađuju s njima.Istraživanje ipak ne znači da psi emocije doživljavaju na isti način kao ljudi.
Osim toga, u eksperimentu su učestvovali kućni psi iz porodičnog okruženja, pa se rezultati ne mogu automatski primijeniti na pse koji žive na ulici ili u drugačijim društvenim uslovima. A u stvarnom životu pas ne posmatra samo ljudsko lice.
Kada procjenjuje šta čovjek osjeća, istovremeno prati govor tijela, ton glasa i druge zvukove, a koristi i čulo mirisa. Upravo zbog toga naučnici sada žele istražiti kako pseći mozak kombinuje sve te informacije.
Tim sa Univerziteta u Beču u narednim istraživanjima želi detaljnije ispitati kako psi kombinuju različite emocionalne signale kako bi razumjeli ljude iz svog okruženja.
Planiraju i direktno porediti način na koji ljudski i pseći mozak obrađuju iste emocionalne informacije.
– Želim da ljudi pse vide kao emocionalna bića – poručuje Cuaya. Prema njenim riječima, psi su se zajedno s ljudima razvijali tako da mogu razumjeti našu mimiku i sarađivati s nama, a bolje razumijevanje tog procesa moglo bi promijeniti način na koji s njima komuniciramo i brinemo o njima, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
