Američki kardiohirurg Jeremy London, koji je prije oko četiri godine i sam doživio srčani udar, otkrio je šta svake sedmice kupuje za porodicu, a koje namirnice gotovo nikad ne stavlja u korpu.
London se više od 25 godina bavi kardiotorakalnom hirurgijom. Svoja pravila kupovine opisao je u autorskom tekstu za CNBC. Kako navodi, nakon infarkta mnogo razmišlja o tome kako hranom održati srce zdravim. Pacijentima često ponavlja: “Što je rok trajanja namirnice duži, to je vaš život kraći.”
Pravilo 80/20
U većini prodavnica uz rubove se nalaze svježe namirnice koje se brzo kvare, dok su u središnjim prolazima uglavnom ultraprerađeni proizvodi, objašnjava London. Zato primjenjuje pravilo 80/20: oko 80 posto vremena u kupovini provodi uz rubove prodavnice, a najviše 20 posto u unutrašnjim prolazima.
Šta kupuje svake sedmice
Spisak dijeli u pet grupa: voće, povrće, vlakna, proteini i zdrave masti.
Od povrća kupuje brokulu, papriku, krastavce, batat, špinat i mrkvu. Od voća bira trešnje, borovnice, banane, jabuke, jagode, kupine, mango i narandže. Svako jutro pravi smoothie od trešanja, borovnica, bademovog putera, bademovog mlijeka i proteina u prahu.
Za vlakna kupuje zobene pahuljice, sočivo, više vrsta graha i chia sjemenke. Vlakna, kaže, pomažu u snižavanju ApoB-a, čestica koje prenose holesterol i prodiru u zidove arterija. Osim toga, hrane crijevnu mikrobiotu.
Od proteina na spisku su mljevena ćuretina i piletina, pileća prsa, divlji losos i bakalar, grčki jogurt i jaja. Nemasnom mesu i peradi daje prednost u odnosu na crveno meso, zbog zasićenih masti. Zdrave masti unosi kroz ekstra djevičansko maslinovo ulje, indijske oraščiće, bademe, orahe, pistacije, brazilske orahe, avokado i masnu ribu.
Šta izbjegava
London upozorava da je ishrana bazirana na ultraprerađenoj hrani jedan od najvećih uzroka hroničnih bolesti. Redovna konzumacija takve hrane povećava rizik od dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti.
Njegova porodica zato rijetko kupuje hrenovke, narezak, gazirane sokove, bijeli hljeb (radije biraju hljeb od kiselog tijesta), peciva, krofne, kolače i alkohol.
Kod upakovanih proizvoda savjetuje da se ignoriše prednja strana ambalaže, s natpisima poput “prirodno” ili “s malo masti”, i da se pročita sastav na poleđini. “Što je spisak sastojaka kraći, to bolje”, poručuje. Dodaje da izbjegava proizvode s dodanim šećerom i konzervansima.
Na kraju savjetuje da se u prodavnicu ide sa spiskom i nikad gladan, da se biraju cjelovite namirnice i da se prije plaćanja još jednom pregleda korpa.
