Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Soliti dječiju hranu: DA ili NE?
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Soliti dječiju hranu: DA ili NE?
Uncategorized

Soliti dječiju hranu: DA ili NE?

Brankica Rakovic
Objavljeno 16/12/2006 13:32
Brankica Rakovic
Podijeli
Podijeli

Brinete li se i vi oko toga trebate li dodatno posoliti dječiju hranu? Ako niste sigurni, pronašli smo odgovor za vas, a on glasi ovako: So je potrebna dječijem organizmu, ali u određenoj mjeri. Dodatak soli može biti koristan alat za privlačenje pažnje na namirnice koje inače djeca možda ne bi željela ni probati, kao što su brokule ili karfiol. Džuli Menela, biologinja iz Filadelfije navodi kako so doprinosi poboljšanju okusa i čini namirnice poželjnima na našem meniju pa savjetuje upotrebu soli, u određenim količinama.

Ono što doktorica Menela dodaje, jeste da se dodatkom soli namirnicima poput brokula ili karfiola djeluje dugoročno. Dijete će tokom odrastanja naučiti da jede te iste namirnice i bez dodatnog soljenja, jer će imati sliku slanih namirnica, kakve je prvobitno probalo. Veliki značaj u ishrani ima jod, koji je sastavni dio jodirane kuhinjske soli. Neophodan je za proizvodnju hormona štitne žlijezde, a učestvuje i u metaboličkim procesima. So je neopodna i za regulisanje tekućine u tijelu, kao i za kvalitetno funkcionisanje nervnog sistema.

salt

Preporučeno

Mi smo odrastali devedesetih
Ova tehnika može da umiri vaše dijete tokom ispada bijesa
Jeste li ikad zaboravili dijete u autu?

Međutim, kao i u svemu, potrebno je imati mjeru, jer previše soli može povećati rizik od povišenog tlaka, a iz Američke Zdravstvene Asocijacije preporučuju da se unos soli ograniči na maksimalno pet grama dnevno. Ipak, djeca obično unose više od toga, naročito u restoranima gdje dobijete već posoljenu hranu. Doktor Vilijam Dik navodi kako unos soli u naše organizme zahtjeva kontrolu i mjerenje količine unosa. Roditelji bi trebali prije pripremanja jela čitati sastojke i nutritivne vrijednosti sa etiketa, kako bi našli balans za dodavanje soli.

Ono što je najvažniji faktor u cijeloj priči jeste da ne mijenjate značajno meni djeteta od vašeg. Ako inače dodajete malo soli, navikavajte i dijete, ali u određenim količinima. Nastojte pokazati prednosti zdravih namirnica bez dodataka aditiva, kako bi i oni sami kasnije znali i voljeli iste. Informišite se o značaju soli, kako je ne biste dodavali samo zato što hrana ima bolji okus, već što uviđate potrebu temeljenu na stvarnim podacima.

Ako želite zamjenu za so u vašim jelima, koristite više prirodnih začina kao što su: bijeli luk, origano, limunov sok, koji će hrani dati novi ukus. To će ujedno biti i zdravije, a i korisnije za vaše dijete od unosa same soli u hranu.

SaltHrana se uvijek soli na kraju kuhanja (i zbog očuvanja koncentracije joda u njoj), a već pripremljenu hranu ne treba dosoljavati. Studije su pokazale da smanjen unos soli kroz osam do dvanaest sedmica može povoljno uticati na promjenu prehrambenih navika i hedonističkog osjećaja za slanom hranom.

Ako se odlučite da ne solite hranu za vašu djecu, nećete napraviti veliku grešku, jer sudeći prema istraživanjima ona ni ne primijete razliku. Ipak, shvatanjem važnosti unosa svih aditiva i namirnica možete učestvovati u očuvanju zdravlja. Zlatno pravilo je: pronaći mjeru. Malo soli ne može naškoditi.

TAGOVANO:djecahranaso
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
AutorBrankica Rakovic
Zaprati
Kada biste život u njegovim najradosnijim izdanjima zamišljali kao žensku osobu, mogli biste da ga zamislite u liku Brankice Raković
Prethodni članak Da li biste dali pet feninga za očuvanje okoline?
Sledeći članak Ti deda da si živ…
ADHD izgleda drugačije od detinjstva do starosti: Kako se simptomi menjaju s godinama

ADHD se dugo smatrao poremećajem koji pripada detinjstvu i koji većina dece…

7 min za čitanje
Nataša Dragaljević: Možemo biti nežni prema detetu, a čvrsti u svojoj odluci.

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može…

11 min za čitanje
Barbara Slade Jagodić: U školu je krenulo vaše dijete, ne vi

Počele su poruke u školskim grupama. "Što imamo za zadaću?" jedna je…

7 min za čitanje
Teorija ‘sporog dopamina‘: odložite mobitel i riješite se ovisnosti o trenutačnom zadovoljstvu

Teorija „sporog dopamina” pristup je zdravlju i dobrobiti koji se suprotstavlja danas…

4 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Borba protiv pedofilije: Poslodavci će morati provjeravati buduće zaposlene

Autor Brankica Rakovic
10 min za čitanje
ŽIVOTIZDVOJENOPORODICA

Da li propisi u Srbiji posmatraju mrtvorođenčad kao ‘medicinski otpad’

Autor Lola Magazin
12 min za čitanje
Uncategorized

Da li biste vi svoje dijete prodali preko onlajn šopa?

Autor Brankica Rakovic
3 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?