Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Soliti dječiju hranu: DA ili NE?
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Soliti dječiju hranu: DA ili NE?
Uncategorized

Soliti dječiju hranu: DA ili NE?

Brankica Rakovic
Objavljeno 16/12/2006 13:32
Brankica Rakovic
Podijeli
Podijeli

Brinete li se i vi oko toga trebate li dodatno posoliti dječiju hranu? Ako niste sigurni, pronašli smo odgovor za vas, a on glasi ovako: So je potrebna dječijem organizmu, ali u određenoj mjeri. Dodatak soli može biti koristan alat za privlačenje pažnje na namirnice koje inače djeca možda ne bi željela ni probati, kao što su brokule ili karfiol. Džuli Menela, biologinja iz Filadelfije navodi kako so doprinosi poboljšanju okusa i čini namirnice poželjnima na našem meniju pa savjetuje upotrebu soli, u određenim količinama.

Ono što doktorica Menela dodaje, jeste da se dodatkom soli namirnicima poput brokula ili karfiola djeluje dugoročno. Dijete će tokom odrastanja naučiti da jede te iste namirnice i bez dodatnog soljenja, jer će imati sliku slanih namirnica, kakve je prvobitno probalo. Veliki značaj u ishrani ima jod, koji je sastavni dio jodirane kuhinjske soli. Neophodan je za proizvodnju hormona štitne žlijezde, a učestvuje i u metaboličkim procesima. So je neopodna i za regulisanje tekućine u tijelu, kao i za kvalitetno funkcionisanje nervnog sistema.

salt

Preporučeno

Šta sa njom kad mene više ne bude?
Kešanski: Zašto djecu učite razlomke, a ne učite ih da ne budu bahati gadovi?
“Deca NISU DUŽNA DA RODITELJIMA BRIŠU ZADNJICU u starosti, roditelji ne moraju deci da čine OVO”: Ovakav stav imaju Srbi, a kad vidite ŠTA kaže ZAKON, paziće i ko neće

Međutim, kao i u svemu, potrebno je imati mjeru, jer previše soli može povećati rizik od povišenog tlaka, a iz Američke Zdravstvene Asocijacije preporučuju da se unos soli ograniči na maksimalno pet grama dnevno. Ipak, djeca obično unose više od toga, naročito u restoranima gdje dobijete već posoljenu hranu. Doktor Vilijam Dik navodi kako unos soli u naše organizme zahtjeva kontrolu i mjerenje količine unosa. Roditelji bi trebali prije pripremanja jela čitati sastojke i nutritivne vrijednosti sa etiketa, kako bi našli balans za dodavanje soli.

Ono što je najvažniji faktor u cijeloj priči jeste da ne mijenjate značajno meni djeteta od vašeg. Ako inače dodajete malo soli, navikavajte i dijete, ali u određenim količinima. Nastojte pokazati prednosti zdravih namirnica bez dodataka aditiva, kako bi i oni sami kasnije znali i voljeli iste. Informišite se o značaju soli, kako je ne biste dodavali samo zato što hrana ima bolji okus, već što uviđate potrebu temeljenu na stvarnim podacima.

Ako želite zamjenu za so u vašim jelima, koristite više prirodnih začina kao što su: bijeli luk, origano, limunov sok, koji će hrani dati novi ukus. To će ujedno biti i zdravije, a i korisnije za vaše dijete od unosa same soli u hranu.

SaltHrana se uvijek soli na kraju kuhanja (i zbog očuvanja koncentracije joda u njoj), a već pripremljenu hranu ne treba dosoljavati. Studije su pokazale da smanjen unos soli kroz osam do dvanaest sedmica može povoljno uticati na promjenu prehrambenih navika i hedonističkog osjećaja za slanom hranom.

Ako se odlučite da ne solite hranu za vašu djecu, nećete napraviti veliku grešku, jer sudeći prema istraživanjima ona ni ne primijete razliku. Ipak, shvatanjem važnosti unosa svih aditiva i namirnica možete učestvovati u očuvanju zdravlja. Zlatno pravilo je: pronaći mjeru. Malo soli ne može naškoditi.

TAGOVANO:djecahranaso
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
AutorBrankica Rakovic
Zaprati
Kada biste život u njegovim najradosnijim izdanjima zamišljali kao žensku osobu, mogli biste da ga zamislite u liku Brankice Raković
Prethodni članak Da li biste dali pet feninga za očuvanje okoline?
Sledeći članak Ti deda da si živ…
Beba već mesec dana nema ime: Matična služba odbija naziv koji su roditelji izabrali

Jedan austrijski par već četiri nedjelje čeka izvod iz matične knjige rođenih…

3 min za čitanje
Nedeljni horoskop od 26. oktobra do 1. novembra: Pun Mesec donosi rasplet koji su neki znakovi dugo čekali

Poslednji dani oktobra donose snažne emocije, važne odluke i razgovore koji se…

15 min za čitanje
Razvijen revolucionarni AI alat: Jedna fotografija lica može da otkrije rizik od smrti kod obolelih od raka

Naučnici iz zdravstvenog sistema Mass General Brigham razvili su AI alate koji…

3 min za čitanje
Da li će veštačka inteligencija zameniti lekare: Ne, naprotiv – mogla bi da poveća potrebu za njihovim radom

Što više medicinskih zadataka veštačka inteligencija bude preuzimala, zdravstvena zaštita mogla bi…

7 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Da li mediji kvare djecu ili je sve “zasluga” roditelja?

Autor Brankica Rakovic
8 min za čitanje

Istraživanje na 17.500 djece iz Hrvatske: Bez tehnologije su jednako nesretni kao i s previše!

Autor Redakcija
6 min za čitanje
AKTUELNOSTIIZDVOJENO

Ako učenica primeti nešto neprikladno, odmah sledi prijava: Da li profesor sme da ima “drugarski pristup”?

Autor Lola Magazin
4 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?