Praktična LolaŽivot

Stres je stvaran i kad ga ismijavaš

Uzmi 5 minuta i provjeri koliko si zapravo pod stresom. (Imaš 5 minuta, ne odustaj odmah) Ocijeni odgovore sa 2 boda za Da,  1 bod za Ponekad i 0 bodova za Ne Da li se lako naljutiš? Da li si…

Maja Mihajlović

Uzmi 5 minuta i provjeri koliko si zapravo pod stresom. (Imaš 5 minuta, ne odustaj odmah)

Ocijeni odgovore sa 2 boda za Da,  1 bod za Ponekad i 0 bodova za Ne

  1. Da li se lako naljutiš?
  2. Da li si preosjetljiva?
  3. Da li si u svemu vrlo pedantna?
  4. Da li se lako uplašiš?
  5. Jesi li nezadovoljna uslovima u kojima živiš?
  6. Da li si nestrpljiva?
  7. Da li teško donosiš odluke?
  8. Jesi li razdražljiva?
  9. Jesi li zavidna?
  10. Jesi li ljubomorna?
  11. Osjećaš li se nesigurno u prisutnosti šefa, profesora ili nekog drugog autoriteta?
  12. Misliš li da si prijeko potrebna na svom radnom mjestu, u porodici i slično?
  13. Radiš li često u vremenskoj stisci?
  14. Imaš li osjećaj manje vrijednosti?
  15. Da li si nepovjerljiva prema svojoj okolini?
  16. Da li sitnice mogu da te razvesele?
  17. Da li možeš da zaboraviš na brige?
  18. Pušiš li više od 5 cigareta dnevno?
  19. Pušiš li više od 20 cigareta dnevno?
  20. Pušiš li više od 30 cigareta dnevno?
  21. Spavaš li loše?
  22. Da li se ujutro osjećaš iscrpljeno?
  23. Da li si osjetljiva na promjene vremena?
  24. Je li ti puls u mirovanju preko 80 otkucaja u minuti?
  25. Imaš li višak kilograma?
  26. Da li se slabo krećeš?
  27. Imaš li često bolove u predjelu srca?
  28. Imaš li tamne kolutove ispod očiju i podočnjake?
  29. Da li si osjetljiva na buku?
  30. Da li te često boli glava?
  31. Da li imaš problema sa želucem?
  32. Da li su ti dlanovi vlažni?
  33. Da li konzumiraš masnu hranu (kobasice, jaja, masno meso)?
  34. Da li jedeš mnogo slatkiša?
  35. Odlaziš li na posao, fakultet, u školu automobilom?

 

Rezultat testa:

0-6 bodova: Čestitamo, vrlo ste otporni na stres!

7-13 bodova: Imate nekih problema, ali ste ipak izvan kritičnog područja. Razmislite, možda biste nešto mogli da preduzmete.

14-20 bodova: Vi ste pod stresom. Poradite na povećanju svojih sposobnosti savladavanja stresa.

21-30 bodova: Vi ste pod izraženim stresom. Bilo bi dobro da posjetite savjetovalište i porazgovarate sa ljekarom i psihologom.

31 bod i više: Treba da mijenjati stil života. Trebalo bi što prije da započnete sa antistres programom, a dobro bi bilo i da uradite sistematski pregled.

A šta je stres uopšte?

stress-391663_960_720

“Ma ništa to nije, malo ste pod stresom, to je sve. Pazite na ishranu i probajte da se ne nervirate, ne treba vam to.”

Ovo je odgovor ljekara koji nije neuobičajen, iako sigurno nije odgovor koji očekuješ kada odeš internisti zbog bola u grudima i strašno ubrzanog lupanja srca od kojeg nekad gubiš dah. Naročito ne ukoliko u porodici imaš nekoga ko ima anginu pektoris ili možda oštećen srčani zalizak. Sve i da jeste stres, prvo bi ga trebalo isključiti pregledom. Sve i da je toliko očigledno da nije u pitanju srce, u smislu bolesnog organa, već stres, to nikako nije “samo” stres.  Onda bi trebalo vidjeti kako da se dalje nosiš sa problemom, jer problem očigledno postoji.

I ako je okidač psihički, on pokreće cijelo tijelo – tvoje hormone, organe, krvotok pa je samim tim kompletan organizam ugrožen ukoliko je ovakvom stanju izložen dugo i to nikako ne može “tek tako” da se riješi.

Mnogo ljudi i danas misli da je stres obična izmišljotina. Kada nam neko kaže da je pod stresom, imamo tendenciju da ga ne uzmemo za ozbiljno. Ili, što je još zanimljivije, da ne uzmemo sebe za ozbiljno. Kad drugi to kažu pomislimo da je to samo izgovor, jer mislimo da je i sa nama sve u savršenom redu. Obično ne volimo da priznamo da se nešto loše ili neželjeno dešava, a dok to odbijamo može se desiti da tijelo samo počne da ti govori: “Hej, imaš problem”.

Tebi može da djeluje da se sasvim dobro nosiš sa situacijom i da zato ne pridaješ značaja crvenilu na svom licu, povremenom osipu na koži ili iznenadnim neočekivanim gubicima daha. Ali trebalo bi.

Zapravo, moguće je da upravo to i radi svaki put kada se osjeti ugrožen, a tebi djeluje da se sasvim dobro nosiš sa svim što ti se dešava. Moguće je da ne pridaješ značaja crvenilu na svom licu, povremenom osipu na koži ili iznenadnim neočekivanim gubicima daha. Ali trebalo bi, jer stres može da pokrene mnoge druge procese i da bude okidač za neke autoimune bolesti poput dermatitisa, ekcema ili dijabetesa.

Fizički odgovor na situaciju u kojoj se nalaziš, to jest na tvoju procjenu situacije kao opasne, prebaciće organizam u vanredan mod za koji u engleskom jeziku postoji odličan izraz “fight or flight” – bori se ili bježi.  Lučenjem veće količine hormona stresa – kortizola i epinefrina – jetra proizvodi više šećera, a više šećera znači više energije. Ova doza velike energija korisna je u ekstremnim situacijama, ali ako ti se dešava da stvari kroz koje prolaziš iz dana u dan procjenjuješ kao opasne i to može postati ozbiljan problem.

srre

Rokovi, pritisci, pristigli računi, kola koja projure zasipajući te vodom iz lokve – sve to djeluje stresno. Ako se to dešava konstantno, život ti postaje bojno polje, a stres hroničan. Tada trpi sve – od nerava, preko disajnih organa, srca i krvnih sudova do mišića i kože.

Stres je ozbiljan problem i vrlo je važno da mu se posvetiš.

Uzrok, dakle, iako je psihičke prirode, ima direktne i velike posljedice po fizičko zdravlje, a zbog oba treba voditi računa da se napravi dobra prosudba i zaključi šta je na stvari. Brzi otkucaji srca, povišen pritisak, napetost mišića, gubitak daha, tuga, čak depresija, nikako nisu “samo” stres već ozbiljan problem i vrlo je važno da mu se posvetiš. Danas čak postoje mnogi kursevi za kontrolu ili, kako vole da kažu, menadžment stresa.

Ipak, pretpostaviti da je riječ o stresu bez ikakvih analiza i potvrde ove najjednostavnije tvrdnje jednako je opasno. Cijela je gomila bolesti koje mogu izgledati kao neka od manifestaija stresa i, bez pregleda, ne može biti sigurne dijagnoze.

stones-1058367_960_720

Danas smo očigledno prošli cijeli krug, od toga da se za stres nije priznavao i kada je o njemu počelo da se priča većina bi se smijala, do toga da je najlakše zalijepiti tu etiketu. Bilo je smiješno, a sada je čak kul reći da si pod stresom i – stigli smo do paradoksalne situacije: i kad si pod stresom niko ti ne veruje da jesi ili, kad nisi, već imaš drugi problem, svako ti ipak postavlja stres kao dijagnozu.

Kad si pod stresom niko ti ne veruje da jesi, a kad nisi, već imaš drugi problem, svako ti ipak postavlja stres kao dijagnozu. Zato idi kod ljekara i traži uputnicu za specijalistu.

Pa šta onda uraditi? Možda da sama probaš da eliminišeteš najjednostavniju hipotezu i probaš da pratiš svoje tijelo. Kako reaguješ na koju situaciju? Da li spavaš dobro? Da li si odmorna kad ustaneš? Da li su ti mišići često napeti? Da li si neraspoložena, pod pritiskom, tužna, iako nekad i nema razloga? Da li srce često počne da ti lupa jako ili gubiš dah? Sve ovo su stvari koje utiču na kvalitet života, a mogu biti posljedica hroničnog stresa. Ako su skoro svi odgovori negativni, a srce se, ipak, ne smiruje ili ne možeš da dišeš ili je osip na koži prisutan, onda s dobrim poznavanjem istorije u porodici idi kod ljekara i ne dozvoli da te predugo ubjeđuje u stres scenario, već insistiraj na uputnici za specijalistu.

medical-563427_960_720

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije