Prosječna plata, prosječna penzija, prosječan život. Sve se nekako vrti oko prosjeka, ali je li smrt prosječna ili za nju treba kredit? Danas Lola donosi odgovor na pitanje: “Koliko košta jedna sahrana?”
Troškovi sahrane u Sarajevu koštaju od 1 000 do 6 000 maraka. U ovoj, jeftinijoj, varijanti 700 KM čine usluge pogrebnog društva i niže od toga nećete naći. Osnova svake sahrane je sanduk, a cijene se kreću od 300 KM do 6 000 KM. Ono što je, takođe, zanimljivo je kako se broj mjesta brzo popunjava (kao da je rezervacija karata za koncert u pitanju) pa zato imate mogućnost rezervacije. Nije obavezna, ali je nekad presudna. Samo grobno mjesto iznosi 40 KM. Evo, za ovo imamo novca.
Na stranici gradskog groblja Banjaluka pomalo bizarno, ali očito potrebno, nalaze se izvodi cijena usluga, koji variraju u zavisnosti od toga koliko dugo vam hladnjača treba i želite li ozvučenje.
- Korištenje mrtvačnice i hladnjače do 24 časa 44.50 KM
- Korištenje mrtvačnice i hladnjače za svaki naredni dan (do 3 dana) 28.50 KM
- Korištenje mrtvačnice i hladnjače za period duži od 3 dana svaki naredni dan 5.85 KM
- Pogrebna oprema (sanduk) od 211.00 KM
- Korištenje kapele (izlaganje pokojnika na odar i ispraćaj na drugo groblje) 58.50 KM
- Upotreba i upravljanje ozvučenjem 29.50 KM
Stranica “Pokopa” iz Sarajeva omogućuje odabir između selektovanih odjeljaka. Tako imate posebno vijence, sanduke, prevoz, pogrebnu opremu i ostale prateće sadržaje. Sve to košta određeni iznos, a nerijetko vam treba “cijeli aranžman”. Samim tim, pametno bi bilo štediti za sahranu, rezervisati mjesto na vrijeme kako sam proces ne bi bio upitan, radi (ne)mogućnosti plaćanja.
Kako ne biste ostali dužni, Suza iz Banjaluke omogućava plaćanje uz zadnji ček penzije, osiguravajući tako isplatu troškova. Njihova ponuda glasi:
Za penzionere filijale BANJA LUKA, usluge vršimo uz zadnji penzioni ček (uz ugovor sa Udruženjem penzionera). Izabranu opremu i izvršene usluge naplaćujemo od Udruženja penzionera Banja Luka i fonda PIO. Ukoliko je račun manji od iznosa na koji penzioner ima pravo, Udruženje penzionera vraća razliku novca.
Dakle, bilo da se radi o udruženju, socijalnom osiguranju ili pojedincu koji plaća usluge sahrane, umrijeti nije lako, a čini se ni jeftino. Svjesnost da je to nečiji posao postoji, ali apsurd koji se javlja prilikom svakog čitanja “vremenskog perioda u hladnjači” ostavlja utisak svođenja čovjeka na tijelo koje, kada postane trulo, zaista ne vrijedi. Osim što ćete skupo platiti njegovo ispraćanje.
Za one koji žele kremiranje, Bosna i Hercegovina ne nudi tu mogućnost, ali zato Hrvatska da. Tako je jedno od najčešće postavljanih pitanja, upravo, koliko košta kremiranje i gdje se može obaviti? Zagreb je najčešća destinacija, a cijena kremiranja sa ukopom urne iznosi od 3 500 KM do 6 250 KM. Na taj iznos se naknadno dodaje PDV.
Ako je naš život materijalizovan, smrt bi možda mogla biti drugačija? Čini se da ne. Kao što bi stihovi Hladnog piva rekli:
Ništa nije sveto, sve je bruto i neto.
Jeste li već izračunali koliko je potrebno već sad da počnete štediti kako ne biste opteretili svoje najbliže? U Dnevnike će uskoro uvesti i cijenu prosječne smrti, baš kao što postoji cijena prosječne potrošačke korpe, koju malo ko može da priušti.
Možete li vi sebi da priuštite smrt?
