Mozak svakodnevno prima različite podražaje, kako iz okoline, tako i iz unutrašnjih misli i osjećaja. Dok neki od njih imaju pozitivan utjecaj, drugi mogu biti iscrpljujući
Razumijevanje imuniteta obično se veže za tijelo, ali postoji i njegova mentalna dimenzija koja utiče na svakodnevni život. Psihološki imunitet predstavlja sposobnost mozga da se nosi sa stresom, negativnim emocijama i informacijama koje nas okružuju.
Još krajem 18. stoljeća, tačnije 1796. godine, doktor Edward Jenner napravio je ključni iskorak u medicini razvijajući prvu uspješnu vakcinu. Primijetio je da osobe zaražene kravljim boginjama ne obolijevaju od velikih boginja, pa je odlučio testirati svoju teoriju. Uzeo je uzorak iz rane jedne mljekarice i njime inokulirao dječaka, a kada ga je kasnije izložio velikim boginjama, pokazalo se da je otporan. Iz tog otkrića nastao je i pojam „vakcina“, izveden iz latinske riječi vacca, što znači krava.
Ovaj primjer pokazao je da se ljudsko tijelo može „istrenirati“ da se štiti od bolesti. Sličan princip, kako se navodi, postoji i kada je riječ o mozgu. Psihološki imunitet djeluje kao svojevrsni filter koji pomaže u obradi informacija i emocija. Mozak svakodnevno prima različite podražaje, kako iz okoline, tako i iz unutrašnjih misli i osjećaja. Dok neki od njih imaju pozitivan utjecaj, drugi mogu biti iscrpljujući.
Na primjer, osjećaji stresa, anksioznosti ili depresije mogu brzo postati preplavljujući ako se njima ne upravlja na pravilan način. Dobra vijest je da možete preduzeti konkretne korake kako biste izgradili mentalni imunitet, što će vam omogućiti da se brže oporavite od negativnih emocija i zadržite pozitivan pogled na život.
Ukoliko je psihološki imunitet oslabljen, suočavanje sa stresom i izazovima može biti znatno teže. S druge strane, njegov razvoj doprinosi boljoj otpornosti u teškim situacijama, smanjenju ukupnog stresa i unapređenju sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Mentalni imunitet utiče i na način na koji se analiziraju informacije. Osobe koje ga imaju razvijenog rjeđe nasjedaju na dezinformacije i češće donose promišljene odluke. To, između ostalog, znači manju vjerovatnoću da će postati žrtve finansijskih prevara ili slijepo slijediti neprovjerene savjete.

