Spavanje tokom radnog vremena, nekada gotovo siguran način da zaposleni zaradi upozorenje šefa, u pojedinim kompanijama postaje prihvatljiv dio radnog dana, posebno u tehnološkom sektoru gdje se kratke pauze za odmor predstavljaju kao način povećanja koncentracije i produktivnosti.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoji velika razlika između dobrovoljnog “power napa” (srp. “produktivno spavanje”) od dvadesetak minuta i situacije u kojoj zaposleni mora da spava u kancelariji jer zbog prevelikog obima posla i dugog radnog vremena ne uspijeva da se dovoljno odmori, navodi metro.
Od “hustle” kulture do kreveta u kancelariji
Jedan od najpoznatijih primjera takvog odnosa prema radu je Ilon Mask, koji je godinama govorio o spavanju u fabrikama i kancelarijama svojih kompanija, dok su nakon njegovog preuzimanja Twittera, danas mreže X, pojedine prostorije u sjedištu kompanije u San Francisku pretvorene u spavaće sobe.
Istovremeno, dio tehnološke industrije godinama njeguje kulturu u kojoj se izuzetno dugo radno vrijeme, noći provedene u kancelariji i nedostatak sna ponekad predstavljaju kao dokaz predanosti poslu.
Takav pristup ponovo je došao u fokus zbog kompanija iz AI sektora, u kojima osnivači i zaposleni otvoreno govore o veoma intenzivnom tempu rada.
U izvornom tekstu navodi se primjer Nika Lakve, suosnivača AI osiguravajućeg startapa Corgi, koji u kancelariji drži madrac i, prema tim navodima, spava svega oko tri sata tokom noći.
Kratak san zaista može pomoći
S druge strane, spavanje na poslu samo po sebi ne mora biti znak problematične radne kulture.
Kompanije poput Googlea godinama su poznate po prostorima namijenjenim kratkom odmoru zaposlenih, dok su slične prostorije za spavanje ili relaksaciju koristile i kompanije poput Nikea i Ben & Jerry'sa.
Istraživanja pokazuju da kratko spavanje tokom dana može imati stvarne koristi. Harvard Health navodi da “power nap” u trajanju od 10 do 30 minuta može povećati budnost i koncentraciju, smanjiti umor i poboljšati raspoloženje, dok predugo spavanje može dovesti do pospanosti i dezorijentisanosti nakon buđenja.
Kada odmor postaje upozorenje
Problem nastaje kada zaposleni ne spava zato što mu kompanija omogućava kratku pauzu, već zato što više nije sposoban da izdrži radni dan bez sna.
Psihoterapeutkinja Hana Mekamli Džekson upozorava da se u pojedinim industrijama nedostatak sna čak tretira kao svojevrsni “orden časti” kojim zaposleni pokazuje koliko dugo ostaje na poslu i koliko je spreman da žrtvuje privatni život.
“U nekim industrijama zaspati na poslu zaista može biti viđeno kao dokaz koliko naporno radite, koliko kasno ostajete i koliko ste puta morali da večerate hranu za ponijeti na radnom mjestu”, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, stalna potreba za spavanjem na poslu može ukazivati i na preopterećenost, odnosno stanje u kojem organizam više ne uspijeva da prati zahtjeve koji se pred njega postavljaju.
Harvard Health takođe upozorava da učestala dnevna pospanost može biti posljedica nedovoljnog noćnog sna, ali i određenih poremećaja spavanja, zbog čega osobe koje su redovno izrazito pospane tokom dana treba da razgovaraju sa ljekarom.
Da li se zbog spavanja na poslu može dobiti otkaz?
U većini tradicionalnih radnih sredina spavanje za stolom i dalje se smatra neprofesionalnim, ali stručnjaci za radne odnose upozoravaju da poslodavci ne bi trebalo automatski da posežu za kaznama prije nego što utvrde zašto zaposleni zaspi tokom radnog vremena.
“Donošenje disciplinskih mjera zbog spavanja na poslu bez ispitivanja stvarnog uzroka može biti nepravedno i neproduktivno”, kaže stručnjak za radne odnose Džim Mur, dodajući da bi poslodavci trebalo da obrate pažnju i na dobrobit zaposlenih.
Ako iza takvog ponašanja ne postoji zdravstveni ili drugi opravdan razlog, ponovljeno spavanje tokom radnog vremena može dovesti do upozorenja ili drugih disciplinskih mjera, u zavisnosti od pravila kompanije i lokalnog radnog zakonodavstva.
Granica između produktivnosti i iscrpljenosti
Stručnjaci zato naglašavaju da nije presudno pitanje da li je spavanje na poslu dobro ili loše, već zašto je zaposlenom ono potrebno.
Planirana pauza od 20 do 30 minuta može vratiti energiju i poboljšati koncentraciju, dok redovno iscrpljivanje do tačke u kojoj zaposleni mora da zaspi predstavlja sasvim drugačiji problem.
U radnim sredinama koje promovišu mentalitet stalne dostupnosti lako je prihvatiti iscrpljenost kao normalan dio uspjeha, posebno kada se isto ponašanje očekuje i od kolega.
Zbog toga stručnjaci savjetuju zaposlenima da što ranije utvrde kakva su očekivanja poslodavca u vezi sa radnim vremenom i dostupnošću, postave granice između posla i privatnog života i ne tretiraju hronični nedostatak sna kao dokaz profesionalne ambicije.
