Knjige, nove ili polovne, sveske, olovke, bojice, sveske, radne sveske, blokovi za crtanje, šestari, uglomjeri, trouglovi… Pa patike, jakne, odjeća ova i odjeća ona… Pa još stotinu malih i velikih stvari – o svemu tome roditelji brinu svakog novog avgusta i septembra, kako bi svojoj djeci školskog uzrasta obezbijedili sve što im treba za srećan početak školske godine. I u svemu tome se izgubi jedna vrlo bitna stavka, koja već godinama pravi ozbiljan problem generacijama naših najmlađih.
U pitanju je, naravno, ishrana tokom školske godine. Posljednja istraživanja govore da je u Federaciji BiH čak 31,2% djece uzrasta od pet do 10 godina prekomjerno teško, a 13,3% gojazno, dok je u Republici Srpskoj situacija još ozbiljnija, jer gojaznost postoji kod svakog petog djeteta.
„Pekare i prodaja brze hrane su na svakom ćošku, veća su pakovanja, veći tanjiri, veći frižideri, teško se boriti protiv izazova da ne unesemo više kalorija nego što je potrebno. Teško je i odraslima, a pogotovo djeci. Djeca danas bar jedan obrok biraju sama. Ukoliko nemaju dobre navike i saznanja u vezi pravilne ishrane, dešavaju se problemi sa gojaznošću, ali i drugim stanjima, pa i bolestima kojima doprinosi neuravnotežena i nepravilna ishrana“, objašnjava za Lolu Marina Davidović, master prehrambenog inženjerstva i predsjednica Centra za obuku i savjetovanje potrošača.
U Federaciji BiH su napravljeni neki koraci u pravcu borbe sa ovim problemom. Kanton Sarajevo je, primjera radi, pripremio novi pravilnik o ishrani djece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, koji bi trebalo da osigura služenje zdrave ishrane u školskim kantinama. Međutim, nemaju sve škole svoje kuhinje, a one su posebno rijetke u Republici Srpskoj, gdje stoga ne postoje ni pravila koja regulišu ishranu djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.
Dok su školske menze prava rijetkost, u Republici Srpskoj su sve češće situacije da osnovne škole iznajmljuju prodajni prostor pekarama, u kojima djeca onda kupuju nezdravu hranu poput pica, kroasana i krofni. Rukovodstva škola to objašnjavaju činjenicom da djeca svakako kupuju takvu hranu, ako ne u školi, onda u blizini nje. Zato je kao pravo osvježenje došla aktuelna akcija domaćeg trgovačkog lanca mojMarket, koji je pokazao da se, ipak, može drugačije pristupiti ovoj temi.
Naime, tokom prve sedmice škole, mojMarket sprovodi akciju „Stvaramo zdrave navike“ i svim banjalučkim prvačićima je obezbijedio besplatnu zdravu užinu u vidu voćke i energetske pločice. Zato nije iznenađenje što su naišli na odlične reakcije djece, ali posebno roditelja.
„Kao svaki dobar komšija i mi brinemo o našim najmlađim kupcima. Zdrava ishrana je temelj pravilnog rasta i razvoja, a mi smo se potrudili da ovom akcijom svim đacima prvacima uljepšamo prvi susret sa školskim obavezama. Ono što nas posebno raduje jesu pozitivne reakcije, kako roditelja, tako i mališana“, rekla nam je Aleksandra Marković, portaprol domaćeg trgovačkog lanca mojMarket.
Kao začetnica i koordinatorka projekta „Skeniraj hranu – prevencija nepravilne ishrane kod djece“, i Marina Davidović pohvaljuje ovakve akcije.
„Sve akcije koje promovišu značaj pravilne ishrane su dobrodošle, jer je nepravilna i neuravnotežena ishrana problem zajednice. Sutra će nam biti mnogo veći troškovi zdravstva, troškovi poslodavaca, pa su zbog toga sve aktivnosti koje bar jedan dan podsjete na važnost pravilnog izbora znak brige za društvo“, smatra ona.
Na pitanje da li roditelji mogu da učine više kako bi se njihova djeca hranila zdravije, onda odgovara da mogu, ali ponavlja da je to problem cijele zajednice.
„I kada roditelj uspije da ubijedi svoje dijete, onda predstoji borba sa drugom djecom, jer ponijeti sendvič i voćku nije ’u trendu’. Onda nastupaju svi ostali, pa i mediji, koji treba da afirmišu zdravije opcije i pomognu roditeljima u ovim naporima“, zaključuje Davidović.
Poređenja radi, Hrvatska već godinama radi na uvođenju zdrave ishrane u školske kantine, a nedavno je najavljen i projekat Školske sheme – obezbjeđivanja besplatnog voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda u školama. Treba napomenuti da je ovaj projekat vrijedan više od tri miliona evra, od čega je većinu osigurala Evropska komisija, ali svakako može da posluži kao dobar primjer tačke do koje se može doći ukoliko se sa stvaranjem zdravih navika krene na vrijeme.
