Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Društvene mreže ili sreća za javnost
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Društvene mreže ili sreća za javnost
Uncategorized

Društvene mreže ili sreća za javnost

Redakcija
Objavljeno 11/10/2022 19:02
Redakcija
Podijeli
Podijeli

Najvažnije od svega toga dođe da se taj momenat ovjekovječi objavom na društvene mreže i ispostavi se da je to jedina smisao većine susreta..

Prilikom posjete bilo kojoj lokaciji, kupovini garderobe, uz obavezno propratno slikanje obroka, najmanje se pažnje posveti uživanju u osjećaju sreće, mogućnosti da sebi priuštimo nešto,  nego ponajviše u potrebi za fascinacijom kod drugih, uz obaveznu važnost odobravanja  istih, ali također i uz potrebu da se društveni status pokaže na ,,zavidnom“ nivou.

Objekti ili ustanove  koji u svom djelovanju nemaju redovno aploudovanje fotografija djece (čitaj: odgojno-obrazovne ustanove) nisu poželjni i nisu vrednovani od strane društva.

Preporučeno

Poruka jedne žene svim muškarcima koje je nekad voljela
Imaš zdravo i srećno dete, zar to nije dovoljno da i ti budeš srećna?
Kako otkriti radost u sebi otkriva Jelena Pantić u Banjaluci

U tim momentima je važno da se uspostavi (čitaj: podmaže) ,,bolji“ odnos s vaspitačem/ nastavnicom, kako bi b bili naklonjeniji u forsiranju  njihove ili pojedine ,,malo bolje i viđenije“ djece. Društeve mreže su postale mjesto gdje pokušavamo dokazati i pokazati drugima ono ustvari sve što nemamo.

Sve više tamo  možemo vijdeti sjaj, glamur, sreću, zadovoljstvo, blaženstvo,  a onda se naprasno desi razvod braka i sva ona sreća odjednom zaprepasti sve one koji su bili izloženi sretnim i zadivljujućim prizorima.

A onda, u nekom momentu, kada pročitamo vijesti u crnoj hronici o nemilom događaju, gdje su glavni akteri bili djeca, u izvršavanju nekih tamo izazova, na nekim tamo društvenim mrežama, za koje  nismo imali vremena da ispratimo od silnih poziranja, u sveopštem cilju dopadanja drugima, ali i dokazivanja o savršenstvu našeg života.

Kada se nađemo u prilici da je za problem već kasno, onda se javljamo svim mogućim stručnjacima, što apsolutno nije sporno, ali je sporno sve što je dovelo dotle svjesnim izbjegavanjem odrastanje vlastite djece, i učestvovanjem u istom.

Zašto je postalo važnije kolko skupocjenosti imamo na sebi od onog sadržaja koji nosimo u sebi? Kome je to važno? Ko nas to procjenjuje i ko je taj ko vrši rangiranje? Na osnovu čega?

Vrlo često možemo da svjedočimo naprasnom i ubrzanom obrazovanju pojedinaca, koji u izgradnji vlastite karijere naglo steknu i usvoje dio kulturnih obrazaca i manira koji pomiješani sa stepenom njihove naobrazbe poprime takav oblik kakav dalje prezentuju i postavljaju kao trend koji je potrebno uvažavati.

Slijedom novih trendova, svjedoci smo mnogim kulturološkim urušavanjima, nepoštivanjima, razvratima, te potrebi da se novi trend postavi kao autoritet.

Kad sve posložimo, ne trebamo se čuditi što nam djeca rastući uz nove trendove kakve im roditelji i okruženje plasiraju, ali i razni ,,autoriteti“ i kakav mogu vidjeti mimo roditeljskog obrasca ponašanja, i plasiraju ono čega se vrlo često postidimo, što vješto zataškavamo pod okriljem ,,sretne“ porodice u javnosti, a sve u nedostatku vremena od formiranja,, predstave“ za javnost.

TAGOVANO:plasiranje sreće na društvene mrežesrećasreća za javnost
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
Prethodni članak „Očekuje se da prihvatimo činjenicu da nećemo imati djecu“: Kako je gej borba za surogat majčinstvo postala bojno polje
Sledeći članak Još nisi naučila da spremiš ručak po njegovom ukusu? Sram te bilo..
ADHD izgleda drugačije od detinjstva do starosti: Kako se simptomi menjaju s godinama

ADHD se dugo smatrao poremećajem koji pripada detinjstvu i koji većina dece…

7 min za čitanje
Nataša Dragaljević: Možemo biti nežni prema detetu, a čvrsti u svojoj odluci.

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može…

11 min za čitanje
Barbara Slade Jagodić: U školu je krenulo vaše dijete, ne vi

Počele su poruke u školskim grupama. "Što imamo za zadaću?" jedna je…

7 min za čitanje
Teorija ‘sporog dopamina‘: odložite mobitel i riješite se ovisnosti o trenutačnom zadovoljstvu

Teorija „sporog dopamina” pristup je zdravlju i dobrobiti koji se suprotstavlja danas…

4 min za čitanje

Slični postovi

ŽIVOTIZDVOJENO

Kako smo se upoznali u šezdesetima: ,,Nisam ni slutio da ću ga upoznati. Sada se radujem životu.’’

Autor Lola Magazin
5 min za čitanje
Uncategorized

SANDA MEŠINOVIĆ: SJEĆAŠ LI SE KO SI?

Autor Brankica Rakovic
9 min za čitanje
IZDVOJENOŽIVOT

The joy of enough: Kad nam je stvarno dosta?

Autor Lola Magazin
4 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?