- godine lanac brze hrane otvorio je lokaciju na Piazza di Spagna, u podnožju Španskih stepenica. U to vrijeme, to je bio najveći McDonald's na svijetu, što je izazvalo proteste Italijana i tužbu od Valentina – jer amerikacni su skrnavili rimski spomenik. Taj McDonald's postoji i danas.
Kao odgovor, politički aktivista Carlo Petrini osnovao je Međunarodni pokret za sporu hranu 1989. stavljajući u fokus lokalnu, tradicionalno pripremljenu hranu kao potpuna suprotnost “brzoj hrani”.
Danas spor život obuhvata mnogo različitih aspekata – jedan je spora hrana, dok drugi uključuju sporu modu, sporo putovanje, spori fitnes, spor enterijer i spore vijesti. I imajte na umu, ne morate da živite u vikendici na selu sa baštom i bez interneta da biste živjeli opušteno.
Sporo život je stil života koji naglašava sporiji, pažljiviji pristup svim aspektima svakodnevnog života. Radi se o prepoznavanju onoga što najviše cijenite u svom životu i strukturiranju svog vremena u skladu s tim.
„Središnji princip Slow filozofije je odvajanje vremena da se stvari rade kako treba, a time i više uživanja u njima“, kaže Carl Honoré u svojoj knjizi iz 2004. „U pohvali sporosti“. Umjesto da prolazimo kroz dane što brže možemo da bismo bili „produktivniji“, usporavanje nam pomaže da uživamo u životu umjesto da krstarimo autopilotom.
Koncept je snažno uzeo maha tokom pandemije kada je usporavanje u svijetu izazvalo želju mnogih ljudi da se povuku i „ponovo se povežu sa smislenim hobijima, prirodom i nama samima“, kaže Slow Living LDN.
Još jedna prednost? Uspostavljanje svjesnijeg odnosa s tehnologijom. Živjeti opušteno ne znači nužno odbacivanje tehnologije ili drugih karakteristika modernog doba, već osigurava da nam tehnologija služi umjesto obrnuto.
U konačnici, spor život znači jačanje i produbljivanje naših odnosa. Sa smanjenim stresom i više vremena, možemo se više povezati sa onima koji su nam najvažniji (a možda manje s onima koji nisu).
Važno je napomenuti ko ima pristup sporijem životu, a ko nema – oni koji imaju viši životni standard mogu sebi priuštiti da uspore na poslu ili čak potpuno odu, ili mogu pronaći vremena za meditaciju ili kuhanje od nule ili dati prednost hobijima.
Poput većine trendova u našem hiperpovezanom svijetu, sporo življenje postalo je često nepristupačan način života, estetiziran na društvenim mrežama i u blizini sada gotovo besmislene fraze “briga o sebi”.
Kako možemo implementirati sporo življenje u svoje živote?
Posvećenost usporenom načinu života znači predanost nesavršenosti. Živjeti s namjerom znači dati sebi dozvolu da se stalno mijenjate i razvijate, u zavisnosti o tome što vam najbolje odgovara. Evo nekoliko savjeta za početnike o tome kako prihvatiti spor način života.
Jedite lokalno. Kupujte namirnice na pijacama kad god je to moguće, ili, još bolje, otvorite baštu kod kuće. Kuhajte hranu u kojoj uživate, a ne samo hranu koja se najčešće nalazi na vašem jelovniku ili hranu koja je brza.
Pažljivo koristite društvene mreže. Društveni mediji mogu biti nevjerojatan alat za inspiraciju ili povezivanje s drugima, ali su također dizajnirani da stvaraju ovisnost. Koristite aplikacije kao što je Screen Time da kontrolišete svoju upotrebu i pratite samo ljude i naloge koji objavljuju sadržaj koji vas inspiriše. Kada čekate da čajnik proključa, oduprite se želji da otvorite telefon i umjesto toga budite sa svojim mislima.
Pažljivo održavajte odnose. Umjesto da samo šaljete poruke, pozovite prijatelja na kafu ili večeru, ili dogovorite telefonski poziv sa rođakom.
Prihvatite sporu modu. Kupujte već nošenu garderobu ili od kompanija koje se bave održivom odjećom kad god možete, ali zapamtite, najodrživija opcija je nošenje onoga što već imate. Naučite da sami zakrpite svoju odjeću i pokušajte zanemariti trendove prilikom kupovine kako bi vaša garderoba bila bezvremenska.
Vježbajte da kažete “ne”. Ovo je posebno važno na poslu – naučite reći „ne“ kako biste izbjegli pretjeranu posvećenost i rizik da pregorite.
Putujte pažljivo. Smanjenje naših putovanja avionom ključno je za smanjenje ugljičnog otiska – a može nam pružiti i bolji odmor. Istražite gdje god možete doći automobilom ili vozom i pronaći ćete neke skrivene dragulje koje biste inače propustili.
I, čak i kada putujete avionom, uzmite sebi vremena na putovanju – umjesto da stignete na četiri destinacije za osam dana, uzmite jednosedmično putovanje samo na jedno mjesto, zaista upijajući to područje.
Radite na hobijima u kojima uživate. Odvojite vrijeme da radite stvari iz zabave, a ne samo za produktivnost – ne morate biti savršeni u nečemu da biste uživali u tome!
Provedite vrijeme sa sobom. Pronađite utjehu u tome da budete sami sa svojim mislima, radeći na utemeljenom, mirnom načinu razmišljanja.
Zapamtite, poenta svega ovoga je da nikada nećete biti savršeni. Ideja o sporom životu je život u kojem možete razmišljati o tome kako i zašto radite stvari. „Ovo nije trka sa startnom i ciljnom linijom“, kaže Brooke McAlary u svojoj knjizi Slow: Simple Living for a Montic World. “Ovo je sporo, nesavršeno, namjerno i razvija se.”
