Meditacija je drevna praksa koja pomaže u postizanju unutrašnjeg mira, fokusa i balansa uma i tela, dok je flow stanje potpune koncentracije i uronjenosti u određenu aktivnost.
Sama meditacija je u savremenom svetu sve više prepoznata kao alat za upravljanje stresom, povećanje svesti i poboljšanje mentalnog zdravlja, a flow je često povezan sa visokom produktivnošću i kreativnošću.
Postoje različite vrste meditacije koje mogu pomoći postizanju stanje svesnosti, poput mindfulness meditacije, vođene meditacije ili meditacije fokusirane na disanje, koje vode u nedualna stanja svesti. Dok meditacija omogućuje duboko prisustvo i opuštanje, flow vodi ka optimalnim performansama, ali za oba stanja je karakteristično da da naglašavaju važnost prisutnosti u trenutku i usmeravanja pažnje.
Šta je Flow?
Flow, ili stanje “potpunog uranjanja” u aktivnost, specifičan je psihološki koncept koji opisuje one trenutke u kojima smo potpuno fokusirani, produktivni i angažovani na zadatku koji obavljamo. Ovaj koncept popularizovao je Mihaly Csikszentmihalyi, mađarski psiholog, koji je istraživao optimalno iskustvo i to kako čovek može da postigne stanje apsolutne koncentracije i potpunog zadovoljstva u radu.
Karakteristike flow-a

Potpuna koncentracija – Kada smo u flow-u, naša pažnja je potpuno usmerena na zadatak koji radimo, dok ostali distraktori, poput vremena i okoline, nestaju iz fokusa.
Gubitak osećaja vremena – Ljudi u stanju flow-a često i ne osećaju koliko je vremena prošlo dok obavljaju određenu aktivnost.
Izazov i veština – Flow se postiže kada zadatak koji obavljamo odgovara našim sposobnostima. Dovoljno je izazovan da nas angažuje, ali ne i toliko težak da bi kod nas izazvao anksioznost ili frustraciju.
Kada se javlja flow?
Flow se najčešće ispoljava tokom aktivnosti koje zahtevaju fokus i veštinu, poput umetnosti, sporta, pisanja ili rada na nekim važnim projektima. Važno je da osoba uživa u aktivnosti i da postoji jasna svrha ili cilj koji je čini motivisanom.
Šta je Mindfulness?
Mindfulnes ili svesna pažnja, stanje je prisutnosti i svesnosti, koje se postiže fokusiranjem na sadašnji trenutak, često kroz tehnike meditacije i svesnog disanja. Ova praksa dolazi iz budističke tradicije, ali je postala veoma popularna i u zapadnoj kulturi, i to kao metoda za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.
Karakteristike mindfulness-a

Svesnost trenutka – Mindfulness podrazumeva obraćanje pažnje na ono što se dešava u sadašnjem trenutku, uključujući sopstvene misli, osećanja i fizičke senzacije.
Bez osude – Kada vežbamo mindfulness, cilj je da budemo prisutni sa svojim iskustvima bez osuđivanja, jednostavno prihvatajući stvari onakvima kakve jesu.
Kontrola pažnje – Mindfulness pomaže da naučimo kako da usmerimo i kontrolišemo svoju pažnju, često kroz tehnike disanja i svesne meditacije.
Kada se praktikuje mindfulness?
Mindfulness se može praktikovati tokom meditacije, ali takođe i kroz svakodnevne aktivnosti, poput svesnog jedenja, hodanja ili, jednostavno, prilikom sedenja i disanja. Cilj je da razvijemo stalnu svest o trenutku i da poboljšamo sopstvenu sposobnost da se adekvatno nosimo sa stresom.
Sličnosti između flow-a i mindfulness-a
Koje su to sličnosti između flow-a i mindfulness-a?
Fokusiranost na sadašnji trenutak
I flow i mindfulness zahtevaju da osoba bude potpuno prisutna i fokusirana na ono što trenutno radi. U oba slučaja, distrakcije iz prošlosti i budućnosti gube značaj, dok se osoba posvećuje sadašnjem trenutku.
Poboljšanje kvaliteta života
Oba stanja imaju pozitivan uticaj na dobrobit i kvalitet života. Flow omogućuje veći osećaj postignuća i zadovoljstva tokom rada, dok mindfulness pomaže u smanjenju stresa, teskobe i povećava svesnost o sopstvenim osećanjima i mislima.
Trening pažnje
Da bi se postiglo stanje flow-a ili mindfulness-a, neophodna je praksa usmeravanja pažnje. Kod mindfulness-a to može biti meditacija, a flow podrazumeva vežbanje specifičnih aktivnosti koje zahtevaju fokus.
Razlike između flow-a i mindfulness-a
Da li postoje razlike i koje su?
Svrha i kontekst
Flow se fokusira na postizanje cilja ili obavljanje zadatka sa visokim nivoom angažovanosti i uspeha. Telo i um rade u harmoniji, kako bi se što bolje obavila neka aktivnost.
Mindfulness ne zahteva cilj. Osnovna svrha ove tehnike jeste: biti svesno prisutan u trenutku, bez potrebe za postizanjem određenog ishoda. U pitanju je više meditativna praksa, koja se fokusira na svesnost i prihvatanje.
Stanje uma i emocija

U stanju flow-a osoba je potpuno uronjena u zadatak, često sa osećajem uzbuđenja, euforije ili motivacije. U njoj se razvija osećaj kontrolisane produktivnosti i kreativnosti.
Kod mindfulness-a fokus je na neutralnoj svesnosti. Ne postoji “guranje” ka emocijama ili ciljevima. Cilj je da se posmatraju i prihvate misli i emocije bez upadanja u ikakvu reakciju ili analizu.
Aktivnosti koje vode do stanja
Flow se najčešće postiže tokom intenzivnog rada na nekom projektu, prilikom kreativnih aktivnosti ili tokom sportskih izazova u kojima se podrazumeva jasno definisan cilj.
Mindfulness se praktikuje u svakodnevnim aktivnostima, kroz meditaciju, disanje i svesnost u svakom trenutku, a često i bez specifičnog i posebno definisanog cilja, osim samog smirenja i svesnosti.
Ove razlike i sličnosti pokazuju kako flow i mindfulness nude različite puteve ka boljem fokusiranju i većoj životnoj svesnosti. Dok flow omogućuje intenzivno angažovanje i produktivnost, mindfulness pomaže u razvoju unutrašnje mirnoće i prihvatanju svakodnevnih iskustava.